O Domu naroda

---

Dom naroda se organizira i radi po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, zakonu i Poslovniku.

Ako neko pitanje organiziranja i rada Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine nije uređeno Poslovnikom, uređuje se zaključkom. Zaključak se primjenjuje danom donošenja, ako zaključkom nije drugačije određeno.

Dom naroda radi u sjednicama. Sjednice Doma naroda mogu biti:

• redovite
• izvanredne i
• posebne (s javnošću)

Dom naroda Parlamenta FBiH sastoji se od 80 izaslanika od kojih po 23 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 11 izaslanika iz reda ostalih.

Dom naroda Parlamenta FBiH iz reda svojih članova bira predsjedatelja i 2 potpredsjedatelja, koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih.

Kolegij Doma naroda Parlamenta FBiH sačinjavaju: predsjedatelj, 2 potpredsjedatelja, predsjednici klubova i tajnik Doma.

U Domu naroda su utemeljeni klubovi izaslanika i to: Klub izaslanika bošnjačkog naroda, Klub izaslanika hrvatskog naroda i Klub izaslanika srpskog naroda.

Dom naroda ima 19 radnih tijela koja svoje sjednice održavaju u službi rada Doma i doprinose njegovom učinkovitijem radu.

Federacija Bosne i Hercegovine je osnovana Washingtonskim sporazumom potpisanim 18.03.1994. godine. Nakon toga je u Sarajevu održana konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine sastavljena od poslanika s područja Federacije BiH izabranih na izborima 1990. godine u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine. Na toj sjednici je 30.03.1994. godine usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine koji je stupio na snagu toga dana u ponoć. Ustavotvorna skupština je prestala s radom u oktobru 1996. godine, nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

---

Od tada pa do kraja 2023. godine na Ustav Federacije BiH donesen je 131 amandman.

Prema Ustavu, Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, kao najviše zakonodavno tijelo, ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.

Kada je riječ o amandmanima na Ustav Federacije BiH, potrebno je znati da postoji 17 grupa amandmana.

Amandman I na Ustav Federacije BiH donijela je Ustavotvorna skupština Federacije BiH, a objavljen je u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 1/94. Ovim Amandmanom uspostavljeni su kantoni sa posebnim režimom: Hercegovačko-neretvanski i Srednjo bosanski.

Amandmane II – XXIV donijela je Ustavotvorna skupština Federacije BiH na sjednici, održanoj 05. juna 1996. godine, a objavljeni su u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 13/97.

Amandmane XXV i XXVI na Ustav Federacije BiH donio je Parlament Federacije BiH na sjednici Doma naroda, održanoj 29. aprila 1997. godine, i na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 06. maja 1997. godine. Ova dva amandmana objavljena su u “Službenim novinama Federacije BiH “,br. 13/97.

Amandmane XXVII – LIV na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch s ciljem provođenja Odluke Ustavnog suda BiH , br . 5/98 od 30. juna i 01. jula 2000. godine” o konstitutivnosti naroda “. Ovi amandmani objavljeni su u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 16/02.

Amandmane LVI – LXIII na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch s ciljem ostvarivanja nezavisnog i nepristrasnog sudskog i tužilačkog sistema u Federaciji BiH. Ovi amandmani objavljeni su u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 22/02.

Amandmane LXIV – LXVII na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown. Njima se odgovornost javnih dužnosnika i nosilaca izabranih funkcija (imunitet) definira na drugačiji način. Ovi amandmani objavljeni su u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 52/02.

Amandmane LXVIII – LXXXVII na Ustav Federacije BiH donio je, također, visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown s ciljem dodatnog usklađivanja Ustava Federacije BiH sa Odlukom Ustavnog suda BiH “o konstitutivnosti naroda”. Ovim amandmanima, između ostalog, definiran je mehanizam zaštite vitalnog interesa konstitutivnih naroda u kantonima i ukinuta je funkcija predsjednika kantona i zamjenika federalnog ministra. Ovi amandmani objavljeni su u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 52/02.

Amandman LXXXVIII na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Paddy Ashdown 02. aprila 2003. (“vršenje funkcije vrhovnog komandanta oružanih snaga Federacije, u skladu sa odredbama o civilnoj komandi iz člana V.5.(a) Ustava Bosne i Hercegovine”.) Prilikom donošenja ovog amandmana visoki predstavnik je uzeo u obzir kominike Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira od 28. marta 2003. godine u kojem je Upravni odbor naglasio potrebu za reformom odbrane s ciljem rješavanja pitanja koja su u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i pripreme Bosne i Hercegovine za integraciju u evroatlantske strukture. Ovaj amandman objavljen je u «Službenim novinama Federacije BiH», br. 18/03.

Amandmane LXXXIX – XCIV na Ustav Federacije BiH Parlament Federacije BiH usvojio je na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 01. decembra 2003. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 03. decembra 2003. godine. Amandmani su stupili na snagu u ponoć, 03. decembra 2003. godine. Usvajanje ovih amandmana neposredno je vezano za reformu odbrane u Bosni i Hercegovini koja predstavlja uvjet za prijem Bosne i Hercegovine u evroatlanske integracije. Ovi amandmani objavljeni su u «Službenim novinama Federacije BiH», br. 63/03.

Amandmane XCV – CII na Ustav Federacije BiH donio je visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown 28. januara 2004. godine, a stupili su na snagu 15. marta 2004. godine (Odluka Visokog predstavnika, «Službene novine Federacije BiH», br. 9/04). Ovi amandmani tiču se ključnih pitanja koja se odnose na reorganizaciju Grada Mostara.

Amandmane CIII i CIV usvojio je Parlament Federacije BiH na sjednicama Predstavničkog doma, održanim 24. marta 2004. godine i 13. aprila 2004. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 14. aprila 2004. godine. Ovi amandmani stupili su na snagu u ponoć, 14. aprila 2004. godine, a objavljeni su u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 20/04.

Amandman CIII donijet je u sklopu reforme pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini i, s tim u vezi, prenošenja ovlaštenja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Federacije BiH kao entiteta na Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine kao države.

Amandman CIV odnosi se na reformu lokalne samouprave u Federaciji BiH i, s tim u vezi, stvaranje ustavnih pretpostavki za neposredan izbor općinskih načelnika u Federaciji.

Amandman CV usvojio je Parlament Federacije BiH na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 25. maja 2004. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 02. juna 2004. godine, a objavljen je u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 33/04.

I ovaj amandman dio je reforme pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini, odnosno podrazumijeva prenošenje nadležnosti koja se odnosi na osnivanje općinskih sudova sa kantonalnog na federalni nivo vlasti. Ovaj amandman stupio je na snagu u ponoć, 03. juna 2004. godine, a objavljen je u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 33/04.

Amandmane CVI – CVIII usvojio je Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH na sjednici, održanoj 12. decembra 2005. godine, i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH na sjednici, održanoj 14. decembra 2005. godine. I ovi amandmani dio su reforme odbrane u Bosni i Hercegovini i u suštini predstavljaju potpuno prenošenje nadležnosti Federacije BiH u oblasti odbrane na državu Bosnu i Hercegovinu.

Amandmani CVI – CVIII na Ustav Federacije BiH stupili su na snagu u ponoć, 14. decembra 2005. godine, a objavljeni su u ” Službenim novinama Federacije BiH”, br. 71/05 .

Amandman CVI. donio je Visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdown, Odlukom broj 387/05 od 9. decembra.2005.godine, koja je objavljena u ”Službenim novinama Federacije BiH”, broj 72/05 od 26.decembra.2005.godine.Ovaj Amandman je stupio na snagu 31.decembra 2005.godine ,a tiče se umanjenja plaća i/ili drugih naknada sudijama.

Amandman CIX na Ustav Federacije BiH usvojio je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, na sjednici Predstavničkog doma, održanoj 18. novembra 2008. godine, i na sjednici Doma naroda, održanoj 30. decembra 2008. godine. Amandman je objavljen u “Službenim novinama Federacije BiH”, br 88/08. Amandman CIX. stupa na snagu u ponoć 30. decembra 2008. godine. Ovaj amandman odnosi se na usklađivanje Ustava Federacije BiH sa Odlukom Ustavnog suda BiH “o konstitutivnost naroda” u BiH. Naime, ovim amandmanom predviđeno je da je za prihvatanje simbola Federacije BiH neophodna i većina srpskih delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Ranijim rješenjem bila je predviđena samo većina bošnjačkih i hrvatskih delegata.

Amandmane CX-CXXX donio je visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt 2. oktobra 2022.godine u cilju implementacije, između ostalog, Presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 1. decembra 2016. godine u predmetu br. U 23/14 (predmet Ljubić), a u kojoj je utvrđeno da odredba Potpoglavlja B, član 10.12(2), u dijelu u kojem se navodi da se svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu, kao i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe člana 20.16A(2) tač. a) do j) Izbornog zakona BiH, nisu u skladu s članom I/2. Ustava BiH. Istovremeno je naloženo Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da te odredbe uskladi s Ustavom Bosne i Hercegovine u roku od najkasnije šest mjeseci od dana dostavljanja odluke Ustavnog suda. Kako Parlamentarna skupština BiH nije izvršila naloženo usklađivanje Visoki predstavnik je nametnuo navedene amandmane kojim se uređuje broj delegata i način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Povećan je broj delegata konstitutivnih naroda sa 17 na 23 delegata i broj iz reda ostalih sa 7 na 11 delegata tako da ukupan broj prema ovim amandmanima sada čini 80 delegata.

Nametnutim amandmanima otklonjene su i određene barijere prilikom konstituiranja i funkcioniranja zakonodavne i izvršne vlasti Federacije BiH. Brisana je odredba Ustava Federacije prema kojoj je bilo moguće proglasiti vitalnim interesom praktično svako pitanje ako tako smatra 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda. S tim u vezi izvršene su i izmjene procedura koje se odnose na vitalni interes tako da su raniji amandmani (XXXIX i XL) praktično stavljeni van snage. Također je promjenjen način biranja sudija u Vijeće za zaštitu vitalnog interesa koje sada bira Ustavni sud Federacije iz reda sudija tog suda.

Ovim amandmanima otklonjene su i moguće opstrukcije prilikom izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH kao i sudija Ustavnog suda Federacije BiH. Izmijenjen je i način distribucije ključnih funkcija u Federaciji BiH.

Kod izračunavanja demografskih podataka ranija ustavna odredba predviđala je korištenje objavljenih rezultata popisa stanovništva iz 1991. godine. Amandmanom CXXVIII predviđa se korištenje posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini za izračunavanja koja zahtijevaju demografske podatke a potrebna su za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

Amandmanom CXXX zahtijeva se od zakonodavne i izvršne vlasti Federacije, kantona, gradova i općina uspostava odgovarajuće strukture za inkluzivno učešće mladih u pitanjima koja se tiču njihove budućnosti u navedenim nivoima vlasti, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog amandmana na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

Ovi amandmani objavljeni su u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 79/22.

Amandman CXXXI donio je Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt 27. aprila 2023.g kako bi se omogućio imenovanje Vlade Federacije BiH kao i eventualne buduće opstrukcije prilikom formiranju Vlade Federacije BiH.

Također, Visoki predstvanik za BiH je 27. aprila 2023.g donio je Odluka (“Službene novine Federacije BiH”, br. 31/23) kojom se na 24 sata deblokira imenovanje Vlade Federacije BiH na način da je za imenovanje Vlade potrebna saglasnost samo jednog od potpredsjednika Federacije BiH.

Odluka o deblokiranju imenovanja Vlade Federacije i Amandman CXXXI objavljeni su u “Službenim novinama Federacije BiH”, br. 31/23.

Dom naroda – Radna tijela

---

Radna tijela Doma naroda zadužena su za razmatranje pitanja iz nadležnosti Doma naroda, za razmatranje nacrta i prijedloga zakona i drugih općih akata, za pripremu i obavljanje drugih poslova.
Radna tijela daju mišljenja, podnose prijedloge i izvještavaju Dom naroda o pitanjima iz svog djelokruga, a odlučuju samo o pitanjima koja su im Poslovnikom ili Odlukom Doma naroda data u neposrednu nadležnost.
Radna tijela Doma naroda razmatraju prijedloge za donošenje zakona, nacrte zakona, prijedloge zakona, druge propise ili opće akte te na sjednici Doma naroda podnose izvještaje Domu naroda.
Radna tijela raspravljaju i o izvještajima tijela i ustanova koji se na osnovu zakona podnose Domu naroda. Nakon provedene rasprave radno tijelo zauzima stav, odnosno utvrđuje prijedlog akta i o tome obavještava Dom naroda.

Šef službe radnih tijela, pomoćnik sekretara Doma naroda

Odnosi BiH i EU

---

Jedan od osnovnih strateških ciljeva Bosne i Hercegovine jest postizanje punopravnog članstva u Evropskoj uniji. Integracija u Evropsku uniju za Bosnu i Hercegovinu znači zauzimanje odgovarajućeg mjesta u evropskoj porodici demokratskih zemalja. BiH i njeni građani dijele ciljeve, vrijednosti i principe EU i opredijeljeni su da razvijaju društvo na sistemu vrijednosti i dostignuća evropskih demokratija. Ujedno su odlučni u namjeri da budu sastavni dio modernih evropskih političkih, ekonomskih i sigurnosnih struktura.

U junu 1998. godine, uspostavljanjem EU/BiH Konsultativne radne grupe (CTF), koja obezbjeđuje tehničku i stručnu pomoć u području administracije, regulatornog okvira i politike, načinjen je prvi zvaničan korak BiH ka članstvu u EU. U junu iste godine EU i BiH su i zvanično potpisale „Deklaraciju o posebnim odnosima između EU i BiH.“ Regionalni pomak u smislu integracija nastupio je 1999. godine, jasnom posvećenošću EU članstva Zapadnog Balkana. S tim u vezi, u junu 2000. godine, države članice EU su odlučile dodijeliti status potencijalnih kandidata svim zemljama Procesa stabilizacije i pridruživanja (PSP), uključujući i Bosnu i Hercegovinu. Svoj EU put Bosna i Hercegovina je i formalno odredila uspostavom diplomatskih odnosa sa EU i potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2008. godine. Ovim je uspostavljen okvir za implementaciju pravnih, administrativnih, institucionalnih i ekonomskih reformi kao uslov približavanja EU. 15. februara 2016. godine BiH je podnošenjem formalnog zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji predsjedništvu Vijeća EU preduzela prvi korak ka dobijanju statusa države kandidatkinje. Nakon toga je Vijeće zatražilo od Evropske komisije da pripremi avis (mišljenje o sposobnosti i spremnosti BiH za članstvo u EU), a koje se izrađuje na temelju analitičkog instrumenta politike proširenja EU, tzv. Upitnika. Upitnik sa 3.897 pitanja, čiji je cilj pregled političkog, pravnog, ekonomskog i administrativnog sistema države, uručen je BiH u decembru 2016. godine. 28. februara 2018. godine BiH je predala odgovore na 3.242 pitanja iz Upitnika Evropske komisije, a 4. marta 2019. predala odgovore na dodatnih 655 pitanja.

29. maja 2019. godine Evropska komisija je objavila Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji i Analitički izvještaj koji donosi sveobuhvatnu mapu puta za reforme u BiH u oblasti demokratije, vladavine prava, fundamentalnih prava i javne administracije. Evropska komisija smatra da bi se pregovori za pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji trebali otvoriti kada zemlja postigne potreban stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo.

BiH u procesu stabilizacije i pridruživanja

BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2016. godine. Taj čin je bio uslovljen napretkom države u provođenju ekonomsko-socijalnih, političkih reformi i reformi vladavine prava i prava manjina sadržanih u reformskim agendama i pratećim akcionim planovima. BiH je morala da poduzme niz složenih koraka u kontekstu pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Ovaj Sporazum između EU i njenih država članica sa jedne i BiH sa druge strane stupio je na snagu 01. juna 2015. godine.

Kako bi se osigurala ispravna implementacija SSP-a, uspostavljena su sljedeća tijela:

•  Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje – forum zastupnika iz Parlamentarne skupštine BiH i Evropskog parlamenta;
• Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje – čine ga članovi Vijeća EU i članovi Evropske komisije zajedno sa predstavnicima Vijeća Ministara BiH, a odgovorno je za nadzor nad implementacijom SSP-a;
• Odbor za stabilizaciju i pridruživanje – tijelo na tehničkom nivou koje pomaže Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje u izvršenju svojih dužnosti;
• Odbor za stabilizaciju i pridruživanje može osnovati pododbore u svrhu odgovarajuće implementacije obaveza.

Ključni događaji u odnosima BiH i EU

• 15. decembar 2022.: Odlukom Evropskog vijeća na samitu u Briselu, Bosni i Hercegovini je zvanično dodijeljen kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji
• 29. maj 2019.: Evropska komisija objavila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji
• Februar 2018.:
  Vlasti Bosne i Hercegovine uručile predsjedniku Junckeru i komesaru Hahnu odgovore na Upitnik. Evropska komisiju usvojila svoju strategiju za „Kredibilnu perspektivu proširenja i pojačan angažman sa Zapadnim Balkanom“
• 9. decembar 2016.: Uručen Upitnik Evropske komisije Bosni i Hercegovini
• 20. septembar 2016.: Vijeće EU poziva Evropsku komisiju da podnese svoje mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji
• 15. februar 2016.: Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji
• juni 2015.: Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i BiH stupio na snagu
• 15. decembar 2010.: Bezvizni režim uveden za sve građane BiH nosioce biometrijskih pasoša
• 31. juli 2008.: BiH i Evropska komisija potpisale Finansijski sporazum o državnom programu za Instrument pretpristupne pomoći (IPA) za 2007. godinu
• juli 2008.: Prijelazni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima stupa na snagu
• 16. juli 2008.: Evropska komisija i BiH potpisale Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Prijelazni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima
• 05. juli 2008.: Evropska komisija predstavila Mapu puta kojom se postavljaju referentne vrijednosti za ukidanje viznog režima
• 26. maj 2008.: Pokrenut dijalog o ukidanju viznog režima
• februar 2008.: Bosna i Hercegovina potpisala Okvirni sporazum o IPA fondovima
• 18. februar 2008.: Vijeće usvojilo novo Evropsko partnerstvo
• januar 2008.: Sporazumi o viznim olakšicama i readmisiji stupaju na snagu
• decembar 2007.: Nakon procjene komesara za proširenje Olli Rehna da između političkih vođa u BiH postoji dovoljna mjera usaglašenosti po pitanju reformi, u Sarajevu je parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Bosnom i Hercegovinom
• decembar 2006.: Tehnički pregovori o SSP-u između EU i BiH uspješno okončani, ali Sporazum ne može biti parafiran i formalno zaključen usljed nedostatka napretka u ključnim reformama.
• novembar 2005.: Pregovori o SSP-u između EU i BiH su službeno pokrenuti
• oktobar 2005.: Evropska komisija procjenjuje da je BiH ostvarila zadovoljavajući napredak u provođenju reformi iz Studije izvodivosti i preporučuje otpočinjanje pregovora o SSP-u
• juni 2004.: EU usvaja prvo Evropsko partnerstvo za BiH (izmjenjeno 2006.)
• novembar 2003.: Evropska komisija izrađuje Studiju izvodivosti kojom procjenjuje kapacitet BiH da provede eventualni budući SSP. Studija zaključuje da se sa pregovorima treba početi kada BiH ostvari napredak po pitanju šesnaest ključnih prioriteta
• juni 2003.: Samit u Solunu; PSP je potvrđen kao politika EU prema zapadnom Balkanu. Potvrđena je EU perspektiva za zemlje tog područja
• 2001.: Prva godina novog CARDS programa, posebno dizajniranog za potrebe zemalja u Procesu stabilizacije i pridruživanja (PSP)
• novembar 2000.: Samit u Zagrebu; EU i zemlje zapadnog Balkana (uključujući BiH) službeno usvajaju PSP
• juni 2000.: Evropsko vijeće izjavljuje da su sve zemlje Stabilizacije i pridruživanja “potencijalni kandidati” za članstvo u EU
• maj 1999.: EU predlaže novi Proces stabilizacije i pridruživanja (PSP) za pet zemalja Jugoistočne Evrope, uključujući BiH
• juni 1998.: Uspostavlja se Konsultativna radna grupa EU-BiH
• 1997.: Regionalni pristup: EU uspostavlja političke i ekonomske uslove za razvijanje bilateralnih odnosa

Koji su koraci u procesu pristupanja EU i gdje se u njemu Bosna i Hercegovina trenutno nalazi?

1. Preliminarna faza zemlja koja teži pristupanju Evropskoj uniji uspostavlja ugovorni odnos sa EU. To znači da se sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u slučaju BIH SSP – potpisuje između takozvane zemlje potencijalnog kandidata za članstvo i Evropske unije. Taj sporazum mora ratificirati zemlja koja je potencijalni kandidat za članstvo i sve zemlje članice EU, a potom on stupa na snagu. Bosna i Hercegovina je ovaj uslov već ispunila.
2. Vjerodostojan zahtjev se podnosi EU ( u praksi to znači članici koja predsjedava EU u okviru šestomjesečnog predsjedavanja na principu rotacije). – 15. februar 2016.: Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji
3. .Glavna institucija EU za pokretanje inicijativa, Evropska komisija vrši početnu procjenu zahtjeva i dostavlja svoje mišljenje Vijeću Evropske unije, koje predstavlja tijelo EU u okviru kojeg djeluju predstavnici vlada zemalja članica. Vijeće Evropske unije odlučuje da li će državi koja je podnijela zahtjev dodjeliti status zemlje kandidata.- 29. maj 2019.: Evropska komisija objavila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji.
4. Ukoliko to učini, sljedeći korak predstavlja otvaranje pregovora o pristupanju. Tek kada se to učini a ne po automatizmu- Evropska komisija vrši detaljnu provjeru pravnog sistema zemlje kandidata u okviru postupka koji je poznat kao“screening“ (analitički pregled usklađenosti zakonodavstva). U izvještaju o pregledu se navodi šta zemlja kandidat za članstvo treba izmjeniti kako bi se uskladila s pravima i obavezama koji su obavezujući za sve zemlje članice EU (što je takođe poznato i kao pojam koji vodi porijeklo iz francuskog jezika“acqis“- pravna tečevina).
5. Za pristupne pregovore takozvani EU acqis je podijeljen u 35 poglavlja, svako pokriva određenu konkretnu oblast politike/stratešku oblast, kao što su poljoprivreda, životna sredina, pravosuđe i temeljna prava ili slobodno kretanje ljudi, roba, usluga, kapitala itd. Zemlja kandidat i EU se usaglašavaju oko toga šta treba promjeniti i na koji način. Cilj procesa pregovaranja je da zemljama kandidatima pomogne kako bi se pripremile za ispunjavanje obaveza članstva u EU za šta je obično potrebno nekoliko godina.
6. Nakon što se svi kriteriji ispune i svako poglavlje zatvori postignuti dogovori se formuliraju u ugovor o pristupanju. Nakon što tekst ugovora dobije podršku Evropske komisije i Vijeća Evropske unije, tijelo EU koje se bira na direktnim izborima, evropski parlament bi trebao dati svoju saglasnost na ugovor koji potom moraju potpisati zemlja kandidat i sve zemlje članice EU. Nakon toga zemlja kandidat postaje zemlja pristupnica.
7. Nakon što se ugovor potpiše, moraju ga ratificirati zemlja pristupnica i pojedinačno svaka zemlja članica u skladu sa svojim ustavnim odredbama (npr. glasanjem u parlamentu, na referendumu).
8. Zemlja pristupnica potom postaje zemlja članica EU danom koji je naveden u ugovoru o pristupanju.

Sistem koordinacije

Koordinacija procesa evropskih integracija podrazumijeva aktivnosti koje se provode s ciljem osiguranja što većeg stepena usklađenosti i koherentnosti u radu institucija na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini vezanih za izvršenje ugovornih obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica i Bosne i Hercegovine, kao i drugih obaveza iz procesa evropskih integracija.

Sistemom koordinacije uređuje se i način ostvarivanja komunikacije između institucija u Bosni i Hercegovini, s ciljem osiguranja i iznošenja usaglašenog stava u ime Bosne i Hercegovine u komunikaciji sa institucijama Evropske unije.

Koordinacija procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini zasniva se na principima poštivanja postojeće unutrašnje pravne i političke strukture u Bosni i Hercegovini i zaštite ustavima definiranih nadležnosti svih nivoa vlasti i njihovih institucija u pojedinim oblastima obuhvaćenim procesom evropskih integracija, osiguranja vidljivosti, te odgovornosti svih nivoa vlasti za blagovremeno i djelotvorno ispunjavanje obaveza iz procesa evropskih integracija iz njihove nadležnosti.

Koordinacija procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini ostvaruje se na horizontalnom (koordinacija unutar jednog nivoa organizacije vlasti) i vertikalnom nivou (koordinacija između različitih nivoa organizacije vlasti). Strukture i modalitete ostvarenja horizontalne koordinacije svaki nivo vlasti uređuje samostalno, u skladu sa svojim ustavnim poretkom i upravno – pravnim specifičnostima, kapacitetima i potrebama. S ciljem djelotvornog provođenja vertikalne koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, uspostavljaju se sljedeća zajednička tijela: a) Kolegij za evropske integracije b) ministarske konferencije c) Komisija za evropske integracije d) radne grupe za evropske integracije.

S ciljem nadzora nad provođenjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i osiguranjem funkcionalne povezanosti između tijela unutrašnjeg sistema koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini te djelovanja i zastupanja usaglašenog “јednog glasa” u ime Bosne i Hercegovine, u sastavu zajedničkih tijela između Bosne i Hercegovine i Evropske unije u ime Bosne i Hercegovine djeluju: a) Stalna delegacija Bosne i Hercegovine u okviru Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje; b) Stalna delegacija Bosne i Hercegovine u okviru Odbora za stabilizaciju i pridruživanje; c) Stalna delegacija Bosne i Hercegovine u okviru pododborā za stabilizaciju i pridruživanje; d) stalne delegacije Bosne i Hercegovine u okviru drugih zajedničkih tijela između Bosne i Hercegovine i Evropske unije koja se uspostavljaju u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

Kolegij za evropske integracije je najviše političko tijelo u sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini, koje osigurava usaglašenost stavova o ključnim, strateškim i političkim pitanjima u oblasti evropskih integracija te, u krajnjoj instanci, otklanja evenutalne zastoje u ispunjavanju obaveza iz procesa integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Članovi Kolegija za evropske integracije su: a) predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine b) zamjenici predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine c) predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine d) dva člana Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Ministarske konferencije su tijela u sistemu koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini čijim djelovanjem se osigurava sveobuhvatan i ujednačen pristup nadležnih institucija sa svih nivoa vlasti u pojedinim sektorskim oblastima obuhvaćenim procesom evropskih integracija. Ministarske konferencije sastoje se od resorno nadležnih ministara iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, vlada entiteta, vlada kantona i predstavnika Vlade Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine, u skladu s njihovim ustavnim nadležnostima za materiju koja se razmatra ili za oblast za koju je ministarska konferencija formirana.

Komisija za evropske integracije je tijelo zaduženo za opću, tehničku, operativnu i metodološku koordinaciju s ciljem osiguranja što višeg stepena sveobuhvatnosti u radu nadležnih institucija na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini u oblasti evropskih integracija. U ostvarivanju svog djelokruga Komisija posebno: a) prati ispunjavanje obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i drugih obaveza iz procesa evropskih integracija; b) sarađuje s članovima Stalne delegacije Bosne i Hercegovine u okviru Odbora za stabilizaciju i pridruživanje u kontekstu njihove pripreme i učešća članova Stalne delegacije na sastancima Odbora, te osiguranja jedinstvenih stavova koje su članovi Stalne delegacije Bosne i Hercegovine na sastancima Odbora obavezni zastupati; c) na općem nivou, koordinira i usmjerava rad radnih grupa za evropske integracije; d) raspravlja o svim otvorenim pitanjima i utvrđuje smjernice rada u procesu evropskih integracija na operativno-tehničkom i metodološkom nivou; e) blisko sarađuje s ministarskim konferencijama u vezi sa svim otvorenim pitanjima u procesu evropskih integracija. Stalni članovi Komisije su: a) direktor Direkcije za evropske integracije; b) po jedan predstavnik vlada entiteta koji je u ime vlade entiteta zadužen za poslove koordinacije procesa evropskih integracija; c) po jedan predstavnik vladâ kantona, koji je u ime vladâ kantona zadužen za poslove koordinacije procesa evropskih integracija; d) jedan predstavnik Vlade Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine koji je u ime Vlade Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine zadužen za poslove koordinacije procesa evropskih integracija; e) imenovano lice u ime Direkcije za evropske integracije, u svojstvu sekretara Komisije.
Radne grupe za evropske integracije predstavljaju operativna tijela u sistemu koordinacije koja djeluju u skladu sa smjernicama koje definira Komisija. Radne grupe uspostavljaju se u skladu s pravnom tečevinom Evropske unije, te u skladu s tematskim poglavljima i članovima Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Radne grupe čine predstavnici nadležnih institucija sa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, u skladu s njihovim ustavnim nadležnostima za oblasti za koje se radne grupe uspostavljaju.

---