Gradska opština Barajevo

Teritorija današnje opštine Barajevo bila je naseljena još u preistoriji. Prva naselja u Barajevu i njegovoj okolini pojavila su se još pet hiljada godina p.n.e. Najveće neolitsko naselje bilo je baš u Barajevu, prostiralo se na prostoru od oko 100 hektara i danas je poznato pod nazivom Kremenite njive. Ostala neolitska naselja su znatno manja, a nalaze se na teritorijama današnjih sela Veliki Borak, Baćevac, Meljak, Vranić, Boždarevac.


U istorijskom periodu barajevski kraj naseljavala su ilirska i keltska plemena. Najveće svoje naselje Iliri su imali u samom Barajevu, a pored toga veća ilirska naselja nalazila su se u Vraniću, Meljaku, Beljini, Lisoviću, Rožancima, Velikom Borku, Boždarevcu i Baćevcu. Oko sredine 4. veka p.n.e. u Barajevu je živelo i keltsko pleme Veliki Skordisci, kojima se pripisuje i osnivanje Singidunuma.

U prvom veku nove ere Rimljani postaju apsolutni gospodari Balkanskog poluostrva. Samim tim i krajevi Barajeva dolaze pod rimsku vlast. Na atarima skoro svih današnjih barajevskih sela postojala su rimska naselja i to: u Meljaku, Vraniću, Baćevcu, Guncatima, Šiljakovcu, Velikom Borku, Boždarevcu, Beljini, Lisoviću, Maniću, Arnajevu i Rožancima.

U šestom i sedmom veku barajevske krajeve počinju da naseljavaju Sloveni. Međutim, arheološki dokazi o prisustvu Slovena u ovim krajevima mogu se sa sigurnošću pratiti tek od 9. veka. Slovenska naselja postojala, kao i rimska, u atarima skoro svih sela današnje barajevske opštine, s tim što su slovenska naselja bila znatno manja i siromašnija od rimskih. Barajevski kraj u srednjem veku menjao je često svoje gospodare. Najčešće su se oko okoline Beograda borili tadašnji i današnji susedi Srbi i Ugari (Mađari).

Godine 1521. posle više bezuspešnih pokušaja, novi turski sultan Sulejman Veličanstveni osvaja Beograd. Turci, pre svega iz finansijskih razloga, organizuju prvi katastarski popis Beograda i okoline 1528. godine. Ovaj i kasniji turski popisi predstavljaju dragoceno svedočanstvo o barajevskim selima, jer se tada sva barajevska sela prvi put pominju u pisanim istorijskim izvorima.

Položaj i stanovništvo


Gradska opština Barajevo je u celini izvan gradskog područja grada Beograda i prostorno spada u prigradske opštine, a smeštena je na pravcu jug–jugozapad u odnosu na Beograd. Centar opštine, naselje Barajevo, udaljeno je od centra Beograda 27 km. Opština je formirana 1956. godine, kao jedna od opština administrativnog područja Beograda. Njene granice su utvrđene tokom formiranja komunalnog sistema u periodu od 1956–60. Sa severa se graniči sa opštinama Čukarica i Voždovac, na istoku je opština Sopot, na jugu Lazarevac, a na zapadu Obrenovac. Površina opštine Barajevo je 213 km², odnosno 21.312 ha, na kojoj se nalazi 14 naseljenih mesta podeljenih na 15 mesnih zajednica.

Teritorija opštine Barajevo je deo peripanonskog pojasa niske Šumadije, sa prosečnom nadmorskom visinom od 260 m. Najviša tačka u opštini je Parcanski vis (410 m), na istočnoj granici opštine, koji dominira čitavim područjem. Teritoriju odlikuje brežuljkast teren duž dolina većeg broja malih reka i potoka koji većinom teku pravcem od severoistoka ka jugozapadu i ulivaju se u Kolubaru, od kojih su najveće Marica i Beljanica sa pritokama Barajevskom i Suvom rekom. Šume pokrivaju 4.106 ha, odnosno oko 20% površine opštine. Najvažnije saobraćajnice u opštini su Ibarska magistrala i pruga Beograd–Bar. Barajevo je sa svim naseljima u opštini i susednim opštinama povezano razvijenom mrežom regionalnih i lokalnih puteva.

Demografski, iako je od 1981. u gradskoj opštini Barajevo prisutan negativan prirodan priraštaj, od 1991. postoji značajan porast broja stanovnika. Po podacima sa redovnih popisa, opština je 1981. imala 18.815 stanovnika, 1991. 20.846, a 2002. godine 26.630. Na teritoriji opštine je evidentirano 8.973 izbegla, prognana i raseljena lica iz bivših republika SFRJ i sa KiM. Pored toga, u opštini postoji više hiljada vikend kuća, u kojima se zbog blizine Beograda stalno živi, te se sa sigurnošću može reći da na teritoriji opštine u 2009. godini živi oko 30.000 stanovnika. Središte i najveće naselje u opštini, Barajevo, u 2002. je imalo 8.325 stanovnika, a prema procenama 2009. godine ih ima oko 10.000.

Po podacima RZZS iz 2004. u gradskoj opštini Barajevo je bilo 4.374 zaposlenih, znatno manje od polovine radno sposobnog stanovništva, dok je u tekućem periodu na odeljenju NSZ u Barajevu prijavljeno preko 2.500 nezaposlenih, tako da je stopa nezaposlenosti visoka. Blizina Beograda i veliki broj zaposlenih koji rade van teritorije opštine daju poseban značaj radu saobraćajnog preduzeća Lasta, kao jedinog auto prevoznika koji pokriva opštinu, i sistemu prigradske železnice Beovoz.

ZDRAVSTVO

O zdravstvenoj zaštiti stanovnika opštine Barajevo brine Dom zdravlja „Dr Milorad Vlajković“ u Barajevu. Sadašnji objekat Doma zdravlja otvoren je 1978. godine.

U okviru ove ustanove rade: Služba opšte medicine sa patronažom, Služba za zdravstvenu zaštitu žena, Služba za zdravstvenu zaštitu dece i omladine, Služba za stomatološku zdravstvenu zaštitu, Dijagnostička služba u čijem sastavu je i kabinet za radiološku dijagnostiku, kabinet za ultrazvučnu dijagnostiku, kabinet fizikalne medicine i rehabilitacije, Apoteka, Služba hitne medicinske pomoći, Laboratorija, a od 1986. godine i Centar za hemodijalizu sa 8 dijaliznih mesta.Konsultativno specijalističke službe ( interno, ORL i neuropsihijatrija) organizovane su kroz internističke ambulante.

OBRAZOVANJE

Osnovne škole

OSNOVNA ŠKOLA „KNEZ SIMA MARKOVIĆ“ – Barajevo
Adresa: Svetosavska 77, 11460 BARAJEVO
Tel: 011/8300-124, 8301-243, faks 8304-639
E-mail: osmvs@beotel.yu, www.edu.yu

Osnovna škola radi u 15 objekata (matična škola i 14 područnih škola) i ima 1536 učenika. Matična škola je opremljena fiskulturnom salom, bibliotekom sa 13.614 knjiga, čitaonicom, svečanom salom sa video bimom i dva kabineta sa računarima. Nastava je kabinetska za učenike od I do VII razreda. Sekcije: novinarska, ekološka, ogranak „Sremuša“, sportske sekcije (u okviru „sportiš“ takmičenja OŠ „Knez Sima Marković“ je 2008. godine proglašena za najbolju školu na teritoriji grada Beograda)

OSNOVNA ŠKOLA „PAVLE POPOVIĆ“ – Vranić
Adresa: Trg palih boraca i žrtava fašizma 3 VRANIĆ
Tel: 011/ 8332-022
E-mail:  ospavlepopovic@eunet.rs

Škola radi u 3 objekta (matična škola i dve područne škole u Meljaku i Šiljakovcu)

Srednja škola

“SREDNJA ŠKOLA BARAJEVO”
Adresa: Svetosavska 4 A , 11460 BARAJEVO
Tel: 011/8300-426 , 8300-206
E –mail:  skolabarajevo@yahoo.com

Škola je otvorena 01.septembra 1976. godine. Školuje sledeće obrazovne profile: poljoprivredni tehničar, rukovalac – mehaničar poljoprivredne tehnike, cvećar – vrtlar, automehaničar-autolimar, trgovac, ekonomski tehničar, ženski i muški frizer. Kapacitet škole je okom 900 učenika, raspoređenih u 30 odelenja.

Škola je opremljena bibliotekom sa oko 10.000 knjiga, dva kabineta za informatiku sa po 18 računara, radionicom za obuku učenika mašinske struke, salonima za obuku muških i ženskih frizera, kabinetom za trgovce, fiskulturnom salom i sportskim terenima.

Predškolska ustanova

PU “POLETARAC”
Adresa: Svetosavska 83, 11460 BARAJEVO
Tel: 011/8300-194, 78-72-122 ( računovodstvo )
E-mail: p.u.poletarac@beotel.net

Objekti:
I Depadans „Slončići“ , tel: 8300-334
II Depadans „Zvončići“ , tel: 8303-830
III Vrtić „Jagodica“ Vranić , tel:833-33-32
I 13 područnih odelenja u mesnim zajednicama

Deca su raspoređena u 18 vaspitnih grupa uzrasta od 18 meseci do 7 godina.
Radno vreme: 6,30 – 16,30 časova
Program: A
Dodatne aktivnosti: škola računara, plesna škola, engleski jezik, sportski program (akreditovan od Ministarstva prosvete) pod nazivom “Budi prav, biću zdrav”.

KULTURA

Centar za kulturu Barajevo formiran je 2008. godine odlukom Skupštine Gradske opštine Barajevo. Svojim Programom rada Centar je predvideo realizaciju programa kulturno-umetničkog i amaterskog stvaralaštva u oblasti književnosti, pozorišta, likovnog i muzičkog stvaralaštva, filmske umetnosti, očuvanja folklornog i etno stvaralaštva, kao i jedan bogat tribinski program sa aktuelnim temama. Svoj udeo Centar ima i u programima manifestacionog i tradicionalnog karaktera.

Centralna opštinska manifestacija «Barajevu u pohode» predstavlja sintezu kulturnih dešavanja sa jasnom dugoročnom programskom orijentacijom. Osnovni ciljni sadržaji su razvoj književne reči i istorijskog turizma. Realizuju se od 19.avgusta («Preobraženje») do 28. avgusta («Velika Gospojina») kada opština proslavlja svoj dan poštujući istorijsku činjenicu da je na Veliku Gospojinu 1805. godine u Velikom Borku formirana Prva srpska vlada.

„Dani Kneza Sime Markovića“
Za vreme trajanja manifestacije organizju se izložbe, koncerti, književne večeri, nastupi kulturno-umetničkih društava i etno-grupa, sportska takmičenja, bogat zabavni program i izleti.

„DANI Budimira – Buce Jovanovića, Ilije i Milije Spasojevića i Radoja Mitrovića – Barajevca“ – jul 2009. godine
Guncate, selo nadomak Barajeva domaćin je muzičke manifestacije, koja okuplja veliki broj pevača i instrumentalista narodne muzike u znak sećanja na muzičare poreklom iz Barajeva koji su svojim talentom, stvaralaštvom i radom ostavili značajan trag na estradnoj sceni.

SABOR „SV. ILIJE“ u Vraniću, 2. avgusta
Tradicionalno, svakog avgusta uVraniću okupljaju se kulturno-umetnička društva, recitatori i vokalni solisti. Crkvena opština i meštani Vranića, zajedno sa svojim gostima obeležavaju dan Sv. Ilije. To je ujedno i prilika da se upoznate sa Crkvenom riznicom u Vraniću koja predstavlja izuzetno istorijsko blago, vekovima čuvano, Matića kućom, šumadijskom kućom s kraja18. veka i oko 350 etnografskih istorijskih predmeta.

„Kulturno-sportske svečanosti – Spasovina 2009“
Tradicionalni noćni turnir u malom fudbalu u Lisoviću održava se svake godine u periodu od 25. juna do 12. jula. Promocija sportskih aktivnosti i zdravog načina života, načelo su turnira Spasovine.Turnir okuplja nekoliko selekcija: pioniri, kadeti, juniori i seniori, od kojih je najzanimljivije, samim tim i najposećenije, upravo takmičenje u seniorskij konkurenciji.

U Barajevu radi i Književni klub „Jovan Dučić“, koji je organizator festivala rodoljubive poezije u Velikom Borku. Klub je posebno aktivan u radu sa mlađim naraštajem.

Na frekvenciji 105,9 FM program emituje 24 časa dnevno Radio Barajevo. Skupština opštine izdaje bilten pod nazivom “Barajevski glasnik” koji izlazi jednom mesečno u tiražu od 3000 primeraka i besplatno se distribuira građanima.

Biblioteka „Jovan Dučić“ posluje kao organizaciona jedinica Biblioteke Grada Beograda od 1989.godine. Pored centralnog odeljenja u Barajevu postoji i ogranak biblioteke u Vraniću. Biblioteka raspolaže sa oko 50.000 knjiga i ima oko 2.000 članova i izuzetno je dobro opremljena najnovijim naslovima. Pored osnovne delatnosti biblioteka se bavi kulturno-informativnom delatnošću, kao što su književni susreti, predavanja, promocije i izložbe.
Zaposleno je 7 radnika. Rukovodilac biblioteke je Dušanka Gaković.

TURIZAM

Turizam je velika ali još uvek nedovoljno iskorišćena šansa za brži razvoj opštine Barajevo. Zahvaljujući činjenici da nema razvijenu industriju,područje opštine još uvek spada u područja sa nezagađenom životnom sredinom. Da bi tako ostalo i u budućnosti, Barajevo je među prvim beogradskim opštinama donelo odluku o usvajanju Lokalnog ekološkog akcionog plana ( LEAP) u cilju očuvanja i zaštite kvaliteta životne sredine.

Geografski položaj, klimatske prilike, raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta, kao i bogato istorijsko, etnološko i kulturno nasleđe ovog kraja predstavljaju stabilnu osnovu za razvoj različitih oblika turizma. A uspešan primer integracije turizma, zaštite životne sredine, poljoprivredne i ruralne ekonomije je eko-agro turizam. Upravo u ovakvoj strategiji razvoja opština Barajevo vidi svoju šansu.

Atraktivna lovišta sa raznim vrstama divljači, očuvana priroda, bistri potoci i pitomi obronci, beskrajne šume i jezero bogato ribom- najbolje predstavljaju Barajevo i njegovu okolinu. Najveći očuvani šumski pojas čini kompleks Lipovičkih šuma koje pokrivaju 1200 ha i naleze se na svega 20 km od centra Beograda. Sve ovo pruža mogućnosti za razvoj izletničkog, ekološkog i rekreativnog turizma.

Lovačko udruženje „Mića Popović“ broji oko 600 članova, organizovanih u 16 sekcija i gazduje lovištem u površini od 22.000 ha od čega je preko 4.500 ha pod šumom. Lovno produktivna površina je 15.000 ha. Na području opštine Barajevo uglavnom je zastupljena srneća divljač. Zatim zečja, fazanska, jarebičija, a zadnjih godina pojavile su se divlje svinje, kao i šakali i divlje mačke. Kalendarski lovna sezona traje od 16.oktobra do 15.januara na fazana, a na zeca do 15.decembra.

Lovačko udruženje organizuje poribljavanje jezera „Duboki potok“ koje se nalazi na udaljenosti od 2 km od centra Barajeva. Jezero pokriva površinu od 7,2 ha. Postalo je omiljeno odredište brojnim ljubiteljima prirode i ribolovcima. Na jezeru postoji mogućnost razvoja mnogobrojnih vodenih sportova , kao i iskorišćenje same obale za škole u prirodi, trim pešačke staze, biciklisičke staze – mounti bike, kampova za logorovanje izviđača, ljubitelja prirode, ferijalaca i sl.

Sezona ribolova počinje 1. juna i traje sve do kraja novembra.Na jezeru je danonoćno organizovana ribočuvarska služba. Najznačajniji kulturno-umetnički i istorijski spomenici su Crkva brvnara u Vraniću iz 18.veka koja je stavljena pod zaštitu, osnovna škola u Vraniću koja je podignuta 1848. godine, Matića kuća s kraja 18. veka koja je restaurirana 1977. godine, stara zgrada osnovne škole u Boždarevcu iz 1891. godine, ostaci starih vodenica, stara porodična kuća sa doksatom i stara mehana Ljubinkovića u Beljini, rimski most u Beljini, stara mehana u Barajevu. Crkvena riznica u Vraniću bogata je velikim brojem eksponata iz arheoloških nalazišta sa ovog područja, starog novca, oružja, ikona i crkvenih knjiga, etnografskog materijala, dokumenata i forografija važnih ličnosti.


Contact

email
predsednik@barajevo.bg.ls.gov.rs
address
Svetosavska 2, Barajevo 11460
phone
011/8302-118
065 3756 000