Proizvodnja biotehnoloških proizvoda glavna je djelatnost Imunološkog zavoda. Zahvaljujući sustavnom cijepljenju djece cjepivima Imunološkog zavoda, u Republici Hrvatskoj su morbili i rubela praktički eliminirani, a pobol od parotitisa smanjio se za 99%. Cjepivo protiv morbila, priređeno sa sojem Edmonston-Zagreb, izradili su i usavršili stručnjaci Imunološkog zavoda. Stotine milijuna doza primijenjene su u djece u tridesetak zemalja svijeta bez prijavljenih štetnih učinaka ili mortaliteta. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ocijenila je kako upravo cjepivo protiv morbila Imunološkog zavoda postiže izuzetne imunološke efekte. Takva stručna ocjena kvalitete doprinijela je svjetskom ugledu Imunološkog zavoda, što je omogućilo prodor naših proizvoda na svjetsko tržište.

Uspješna polustoljetna klinička primjena, te izostanak komplikacija pri uporabi, svrstavaju Antitoksin za otrov europskih zmija (konjski) u najbolje proizvode te vrste u svijetu. Primjena zmijskog protuotrova Imunološkog zavoda najbolji je jamac sigurnosti i zaštićenosti od posljedica ugriza europskih zmija iz porodice ljutica (Viperidae), rod Vipera.

Prije više od pola stoljeća Imunološki zavod započeo je s proizvodnjom lijekova iz ljudske krvi ili ljudske plazme. Imunološki zavod proizvodi krvne derivate isključivo iz plazme prikupljene na području Republike Hrvatske te slijedi naputak Vijeća Europe – Preporuka R(88), koja kaže kako su proizvodi iz plazme vlastitog porijekla namijenjeni vlastitoj populaciji ujedno i najbolje rješenje.

• na sjednici održanoj 30. srpnja 2015. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o pokretanju postupka radi preoblikovanja trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. u ustanovu za obavljanje djelatnosti zdravstva Imunološki zavod.
• na sjednici održanoj 20. kolovoza 2015. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o  osnivanju Imunološkog zavoda kao javne zdravstvene ustanove koja je od strateškog i općeg gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku (NN 91/2015). Nastavno je ustanova Imunološki zavod (OIB 51786203438) registrirana na Trgovačkom sudu u Zagrebu 4. rujna 2015. pod matičnim brojem subjekta upisa (MBS): 080987723.
• Odluku kojom je osnovano zajedničko Povjerenstvo za Imunološki zavod resornih ministarstava i Grada Zagreba, koji je iskazao interes za strateškim partnerstvom s Vladom Republike Hrvatske, VRH je donijela 31. kolovoza 2017. godine. 
• 20. ožujka 2018. godine Povjerenstvo za Imunološki zavod donosi Zaključak u kojem se predlaže prihvaćanje strateškog partnerstva za pokretanje proizvodnje u Imunološkom zavodu između Grada Zagreba i Vlade RH, dokapitalizacija IMZ d.d., ukidanje preoblikovanja Društva u Ustanovu i donošenje Nacionalnog plana opskrbe RH derivatima plazme
• 30. svibnja 2018. godine Vlada RH donijela je Zaključak kojim se prihvaća Zaključak Povjerenstva za Imunološki zavod
• na sjednici održanoj 14. lipnja 2018. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o stavljanju izvan snage Odluke o pokretanju postupka radi preoblikovanja trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. u ustanovu za obavljanje djelatnosti zdravstva Imunološki zavod, KLASA: 022-03/18-04/155, URBROJ: 50301-26/09-18-4,  nakon čega su obje pravne osobe, i Imunološki zavod d.d. i javna ustanova Imunološki zavod, nastavile poslovati kao dvije pravne osobe.
• Vlada Republike Hrvatske je, na svojoj sjednici održanoj 27. lipnja 2019., donijela Odluku o donošenju Nacionalnog plana opskrbe Republike Hrvatske lijekovima proizvedenim iz ljudske plazme (NN 63/2019) kojim se utvrđuju aktivnosti koje Imunološki zavod kao centralno mjesto za skladištenje ljudske plazme prikupljene od svih hrvatskih transfuzijskih centara treba odraditi.
• 17. rujna 2019. godine sklopljen je Ugovor o suradnji između Imunološkog zavoda i Sveučilišta u Zagrebu kojim je dogovorena suradnja vezano uz rad zaposlenika Centra za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji u prostorima Imunološkog zavoda, a kojim se definiraju prioritetne razvojne aktivnosti po sklapanju Ugovora o suradnji.
• Odluku o procjeni tržišne vrijednosti Matičnih serija virusa morbila, rubele i parotitisa i izradi studije korištenja imovine u vlasništvu Republike Hrvatske, a koju predstavljaju matični sojevi virusa koje je proizveo Imunološki zavod, VRH je donijela na sjednici održanoj 30. travnja 2020. godine. Sukladno navedenom, Imunološki zavod proveo je inventuru matičnih virusnih sojeva.
• Vlada Republike Hrvatske je na svojoj 61. sjednici održanoj 2. lipnja 2021., na prijedlog Ministarstva zdravstva, donijela Zaključak o prihvaćanju Okvira i smjernica Plana provedbe revitalizacije proizvodnje Imunološkog zavoda, KLASA: 022-03/21-07/94, URBROJ: 50301-04/12-21-5.
• Vlada Republike Hrvatske je, na sjednici održanoj 9. rujna 2021. godine, donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o osnivanju Imunološkog zavoda (NN 99/2021).
• Državni zavod za intelektualno vlasništvo je dana 17. siječnja 2022. godine donio rješenja za produljenje registracije sljedećih žigova (do 17. siječnja 2032. godine):

Ovim žigovima produljuje se intelektualno vlasništvo Imunološkog zavoda nad navedenim cjepnim sojevima virusa morbila Edmonston-Zagreb, HDS; rubele RA 27/3, HDS i parotitisa L-Zagreb, PF tj. nad Matičnim serijama virusa morbila, rubele i parotitisa.

• Zaključak o prihvaćanju Okvira i smjernica Plana provedbe revitalizacije proizvodnje Imunološkog zavoda VRH je donijela na svojoj sjednici održanoj 23. ožujka 2022. godine, a kojim se stavlja izvan snage Zaključak VRH o prihvaćanju Okvira i smjernica Plana provedbe revitalizacije proizvodnje Imunološkog zavoda, KLASA: 022-03/21-07/94, URBROJ: 50301-04/12-21-5. od 2. lipnja 2021.
• Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 21. lipnja 2023. godine donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o osnivanju Imunološkog zavoda (NN 68/2023). Uredbom o osnivanju Imunološkog zavoda te uredbama o izmjenama i dopunama Uredbe o osnivanju Imunološkog zavoda utvrđeno je, između ostalog, da javna ustanova Imunološki zavod obavlja poslove iz svoje djelatnosti u sjedištu i ustrojstvenim jedinicama na lokacijama u Zagrebu i Svetoj Nedelji, Rugvici i drugim lokacijama.

Derivati plazme industrijski su lijekovi proizvedeni suvremenim tehnikama frakcionacije.  Imaju posebnu stratešku važnost za svaku državu i nalaze se na Popisu esencijalnih lijekova Svjetske zdravstvene organizacije.

Biološkog su porijekla te pripadaju skupini  biofarmaceutika,  budući da potječu iz ljudske krvi koja je tekuće tkivo složenog, količinski ograničenog, nezamjenjivog i jedinstvenog biološkog sastava.  Najčešće su indicirani u liječenju ozbiljnih i po život opasnih bolesti.

Za proizvodnju tih lijekova Imunološki zavod  prikuplja, pohranjuje i čuva plazmu od više od 150 000 dobrovoljnih davatelja porijeklom iz nacionalnih transfuzijskih centara Republike Hrvatske, iz čije se krvi proizvode krvni i plazma derivati.

Premda je poznato kako je danas, zahvaljujući suvremenim postupcima najmodernijih tehnologija inaktivacije virusa, rizik od prijenosa uzročnika krvlju prenosivih bolesti putem krvi i lijekova – derivata plazme manji nego ikad, u svijetu i kod nas, postojanje tog rizika sa 100%-tnom sigurnošću ne može se isključiti.

Budući da je  osnovni preduvjet  za  proizvodnju sigurnih lijekova iz plazme zdravlje davatelja, zahvaljujući  upravo  zdravlju   naših  dobrovoljnih  davatelja i domicilne opće populacije, strogom i budnom epidemiološkom nadzoru nad krvlju prenosivim bolestima, odgovornosti i zdravstvenoj prosvijećenosti  te prijedonacijskom probiru davatelja, provođenju redovnih testiranja najmodernijim metodama i tehnikama probira te korištenjem suvremenih metoda virusne inaktivacije, danas ovi lijekovi imaju, više nego ikada u svojoj povijesti, visok  stupanj sigurnosti i terapijske učinkovitosti. Tome dodatno doprinose suvremeni postupci proizvodnje, osobito albumina i imunoglobulina, koji su dodatno učinkoviti u inaktivaciji i uklanjanju potencijalno prisutnih virusa u plazmi.

Prema dostupnim podacima, u polustoljetnoj kliničkoj primjeni lijekova iz ljudske plazme Imunološkog zavoda, porijeklom od dobrovoljnih davatelja Republike Hrvatske, nije zabilježen prijenos zaraza.

U Republici Hrvatskoj žive tri vrste otrovnica – poskok, riđovka i planinski žutokrug. Kod sumnje na ugriz zmije otrovnice treba izbjegavati i najmanji pokret, a ruku ili nogu na kojoj je ugrizna rana valja imobilizirati. Oko pet do deset centimetara iznad mjesta ugriza ugrizeni ekstremitet najbolje je podvezati srednje jakim stiskom kako bi se zaustavila venska i limfna cirkulacija, a radi usporavanja širenja otrova u organizmu. Važno je da se ne podveže prečvrsto kako se ne bi zaustavila arterijska cirkulacija. Nužan je hitan prijevoz ugrizene osobe ili životinje u najbližu zdravstvenu ustanovu. Primjena zmijskog protuotrova nezamjenjivo je sredstvo terapije. Sprječava razvoj teške kliničke slike trovanja koja, u nekim slučajevima, može imati smrtan ishod.

Antitoksin za otrov europskih zmija (konjski) upotrebljava se samo za liječenje nakon ugriza zmija iz porodice ljutica (Viperidae), rod Vipera. Polivalentni antitoksin neutralizira apsorbirani otrov zmije. Zbog svog kapaciteta da štiti od otrova čak pet vrsta zmija ljutica (V. ammodytes, V. berus, V. aspis, V. xantina i V. lebetina) ovaj proizvod je jedinstven u svijetu.

Primjena zmijskog protuotrova Imunološkog zavoda najbolji je jamac sigurnosti i zaštićenosti ljudi i životinja od posljedica ugriza ovih europskih zmija otrovnica.

Antitoksin za otrov europskih zmija (konjski)

otopina za injekciju

(Immunoserum contra venena viperarum europaearum)

1 boč/ 10 ml

Saznaj više.