Muzeji u sastavu MHZ-a:
Muzej krapinskih neandertalaca
Vizija kulturne ustanove
Muzeji Hrvatskog zagorja kao viziju imaju demokratski uređeno društvo u kome će muzeji kontinuirano doprinositi međusobnom razumijevanju i razvoju putem odgovornog korištenja prirodne i kulturne baštine. Odgovornost muzeja u suvremenom društvu proteže se na širu zajednicu, nacionalno i internacionalno okruženje, posebno u rješavanju globalnih pitanja i problema koji postaju i lokalno relevantni.
Misija Muzeja Hrvatskog zagorja
Poslanje Muzeja Hrvatskog zagorja jest razvoj svih segmenata muzejske djelatnosti na dobrobit društva i okruženja u kome djeluje. Oslanjajući se na ICOM-ovu definiciju muzeja, brigom za kulturnu i prirodnu baštinu Hrvatskoga zagorja Muzeji osiguravaju razmjenu informacija i protok znanja neophodan za razumijevanje čovjeka i društva. Kompleksan ustroj muzeja omogućuje međusobnu razmjenu iskustva, vještina, znanja i ideja i putem tog učenja kroz zajedništvo potiče se regionalni, nacionalni i internacionalni održivi razvoj. Isticanjem ključnih vrijednosti i strateških ciljeva, sukladno karakteru svojih zbirki, Muzeji ostvaruju opću viziju i poslanje realizacijom svojih godišnjih i višegodišnjih planova rada.
Dvor Veliki Tabor
Dvor Veliki Tabor nalazi se nedaleko Desinića. Ime mu potječe od naziva tabor kojim se označavao ratni logor, odnosno utvrđenja koja su podizana radi obrane od Turaka. Veliki Tabor jedan je od najbolje sačuvanih kasnosrednjovjekovnih i renesansnih utvrđenih gradova kontinentalne Hrvatske. Gradila ga je plemićka obitelj Rattkay tijekom 16. stoljeća, a ostao je u njihovom posjedu sve do 1793. Najstariji dio kompleksa je središnja utvrda koja je imala stambenu i obrambenu funkciju. Kasnije, u 16. stoljeću, izgrađene su četiri polukružne kule, a u 17. stoljeću prigrađene su prostorije pokraj sjevernog zida. Među vlasnicima ističe se poznati hrvatski slikar Oton Iveković koji je u brojnim djelima kistom opjevao dvorac i slikovit krajolik okolice. Početkom 90-ih godina 20. stoljeća, uredbom Vlade Republike Hrvatske, predan je na korištenje Muzejima Hrvatskog zagorja.
Prvi spomen Velikog Tabora nalazimo u darovnici Ivaniša Korvina iz 1502. kojom „castellum nostrum Thabor“ daruje Pavlu Ratkaju zbog njegovih zasluga u borbama protiv Turaka. Najstariji dijelovi dvorca datiraju iz 15. stoljeća, što su potvrdila arheološka istraživanja. Opsežni restauratorsko-konzervatorski i građevinski radovi odvijaju se od 2004. te je Veliki Tabor danas jedan od najbolje sačuvanih i prezentiranih hrvatskih srednjovjekovnih gradova.
Adresa:
Košnički Hum 1
49216 Desinić
Galerija Antuna Augustinčića
Galerija je osnovana 1970. kad je Antun Augustinčić (1900. – 1979.), zagrebački i pariški đak, jedan od naših najznačajnijih kipara i nezaobilaznih predstavnika hrvatske moderne umjetnosti, darovao rodnom Klanjcu vlastiti skulptorski opus nastao tijekom 50 godina stvaranja, od dvadesetih do sedamdesetih godina, koji mu je priskrbio ugled u domovini i inozemstvu. Zgrada Galerije autora arhitekta A. Lozice otvorena je za javnost 1976. izložbom reprezentativnih radova koje je odabrao sam autor i donator. Iste je godine osnovana kao muzej.
Sadašnja ekspozicija temelji se na stalnom postavu iz 1990., koji je nastao nakon dva pročišćenja prvog, Augustinčićeva postava, a predstavlja opredjeljenost za tematsko-komparativni pristup njegovom djelu.
Obuhvaća dvije, međusobno zavisne cjeline:
- unutarnji postav – tematski podijeljen na intimnu plastiku, portrete i javne spomenike
- park skulptura uokolo Galerije
Time se Antun Augustinčić, široj javnosti poznat po monumentalnim javnim spomenicima kao što su Mir uz zgradu UN-a u New Yorku i Spomenik seljačkoj buni i Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici, predstavlja i kao vrstan majstor intimne plastike, posebno ženskih i dječjih aktova i torza te snažnih, psihološki dorečenih i skulptorski izražajnih portreta. Stalni postav popraćen je primjerenim vodstvima za osnovce, srednjoškolce i odrasle.
Osim muzejske, Galerija razvija i izdavačku i izlagačku djelatnost: od 1981. izlazi časopis Anali Galerije Antuna Augustinčića, a od 1983. u Salonu Galerije priređuju se povremene izložbe koje se od 1983. godine prvenstveno bave skulpturom, čime se podcrtava svojevrsnost Galerije kao muzeja skulpture.
Adresa:
Trg Antuna Mihanovića 10
49290 Klanjec
Muzej krapinskih neandertalaca
Nalazište krapinskih neandertalaca „Hušnjakovo“ zaštićeno je kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj, a pripada među najznačajnije paleoantropološke lokalitete svijeta. Iznimnim bogatstvom nalaza i otkrićem najvećeg staništa neandertalskoga čovjeka, zahvaljujući geologu i paleontologu Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru, do danas je ostalo nenadmašno vrelo suvremenih znanstvenih informacija. Pronađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, brojni fosilni ostaci pleistocenskih životinja te više od tisuću komada kamenog oruđa iz razdoblja paleolitika. Starost ovog bogatog paleontološkog lokaliteta odgovara vremenu od prije 125 000 godina.
Novi Muzej krapinskih neandertalaca otvoren je u veljači 2010. te slijedi ideju izvrsnosti koju je utemeljio Dragutin Gorjanović Kramberger, znanstvenik koji je svijetu obznanio jedinstvene nalaze fosilnog čovjeka iz Krapine. Autori projekta i realizacije muzeja, arhitekt Željko Kovačić i paleontolog Jakov Radovčić zajedno s brojnim suradnicima postavili su odličan muzej koji na interaktivan način tumači fenomen nastanka čovjeka. Stalni postav muzeja koncipiran je u 18 tematskih cjelina koje nas vode daleko u prošlost, od najstarije prošlosti Zemlje do početka civilizacije i modernoga doba, s posebnim naglaskom na znamenito otkriće u Krapini i važnost zbirke krapinskih neandertalaca.
Svakodnevnica tih prastanovnika prikazana je u sklopu najveće diorame takve vrste na svijetu, a predstavlja zajednicu neandertalaca različite dobi i spola, okupljenih u polušpilji oko ognjišta.
Muzej krapinskih neandertalaca jedan je od najsuvremenijih muzeja na svijetu koji sadrži brojne interaktivne sadržaje koji pobuđuju sva osjetila posjetitelja. Multimedijalne instalacije, filmovi, infokiosci, virtualne šetnje te hologrami zadivljuju posjetitelje, a poseban doživljaj su odlične muzejske radionice.
Adresa:
Šetalište Vilibalda Sluge bb
49000 Krapina
Muzej seljačkih buna
Muzej je osnovan u povodu obilježavanja 400. godišnjice velike Seljačke bune iz 1573. Smješten je u baroknom dvorcu obitelji Oršić iz 18. stoljeća izgrađenom 1756. na mjestu srednjovjekovne utvrde čiji se ostaci i danas nalaze u unutrašnjem dvorištu. Prvi postav je otvoren 1973. kada je i otkriven Spomenik Matiji Gupcu i Seljačkoj buni, rad kipara Antuna Augustinčića. U dvorcu je sačuvana barokna kapela s originalnim iluzionističkim freskama koje se pripisuju poznatome majstoru Antonu Lerhingeru. U kapeli je postavljena stalna izložba Sakralna umjetnost Hrvatskog zagorja.
Stalni postav Muzeja, otvoren 2002., nudi cjeloviti pregled feudalnog Zagorja jer su povijest, kultura i svakodnevnica tog doba obrađeni kroz nekoliko tema. Seljačka buna iz 1573. središnji je događaj, ali feudalno društvo ne prikazuje se samo kroz sukob staleža, već i kroz slojevite promjene koje to društveno uređenje na prostoru Hrvatskoga zagorja prolazi od kasnoga srednjega vijeka do njegova službenog ukinuća 1848.
U dvorcu postoji i uređen vinski podrum u kojem su postavljene vinske bačve iz razdoblja kada je u njemu djelovala Seljačka zadruga. U okolici Muzeja je lijepo uređen park, a kilometar duga šetnica vodi do Gupčeve lipe. Muzej organizira povremene izložbe, muzejske radionice i događanja, od kojih je najpoznatiji Viteški turnir i obilježavanje Seljačke bune.
Adresa:
Samci 64
49245 Gornja Stubica
Muzej ”Staro selo” Kumrovec
Ideja da se stara jezgra naselja Kumrovec obuhvati mjerama spomeničke zaštite bila je prisutna još 1947. godine kada je Marijana Gušić etnografski obradila Hrvatsko zagorje te napisala studiju o naselju Kumrovec sa središnjom rodnom kućom Josipa Broza. Kulturno-povijesni i likovni dio muzejskog postava 1950. godine uredili su akademski slikar Edo Kovačević i prof. Zdenko Vojnović, direktor Muzeja za umjetnost i obrt, dok je kućni ambijent obitelji Broz uredila prof. Gušić. Godine 1953. osnovan je Memorijalni muzej maršala Tita koji je djelovao pod upravom Etnografskog muzeja iz Zagreba. Najveći zahvati na uređenju i rekonstrukciji „Starog sela“ izvedeni su u razdoblju od 1979.-1985. godine.
Danas je etno–selo Kumrovec najveći tradicijski uređeni prostor u Hrvatskoj koji posjetiteljima dočarava autentičan izgled zagorskog sela s početka 20. stoljeća. S oko četrdesetak obnovljenih objekata tradicijskog graditeljstva saznajemo kako su živjeli naši stari. Uređeni postavi govore o običajima i svakodnevnici seljaka i njegove obitelji s jedne strane, a s druge prikazuju i razne tradicijske obrte kojima su stanovnici zagorskih sela osiguravali egzistenciju svojim obiteljima. Tu su tradicijske okućnice i vrtovi, štaglji i kotci – sve ono što je činilo bogati mozaik života na selu. Rodna kuća Josipa Broza Tita koja obnovljena stoji u središtu sela sadrži etnografski i povijesni postav. U Staroj školi nalazi se rekonstrukcija nekadašnje učionice i učiteljev stan.
Pored razgleda stalnih izložbenih postava koji prikazuju tradicijski način života regije Hrvatskog zagorja na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, muzej nudi i brojne druge interaktivne sadržaje za posjetitelje – događanja i radionice koje vode stručnjaci etnolozi u suradnji s majstorima tradicijskih obrta, a prilagođene su različitim uzrastima.
Adresa:
Josipa Broza 19
49295 Kumrovec
