Nacionalni parkovi Crne Gore

Parkovi

Nacionalni parkovi su predjeli posebne ljepote i značajnih i rijetkih prirodnih pojava. Oni čine ekološku i geografsku cjelinu koja se posebnim zakonom izdvaja i štiti…

Nacionalni parkovi su predjeli posebne ljepote i značajnih i rijetkih prirodnih pojava. Oni čine ekološku i geografsku cjelinu koja se posebnim zakonom izdvaja i štiti. Prostori nacionalnih parkova Durmitora, Biogradske gore, Skadarskog jezera, Lovćena i Prokletija čine 7,7% teritorije Crne Gore.

Svaki nacionalni park karakteriše specifična prirodna i kulturna baština. Nacionalni parkovi su odgovorni za zaštitu i upravljanje, pripremu i implementaciju programa zaštite, kontrolu korišćenja prirodnih resursa, utvrđivanje unutrašnjih pravila i promociju, u skladu sa relevantnim zakonima i aktima.

Zahvaljujući svojim vrijednostima, nacionalni parkovi imaju ne samo nacionalni već i međunarodni značaj.
Tako se nacionalni park Durmitor sa kanjonom rijeke Tare, od 1980. godine, nalazi na UNESCO-voj Listi svjetske prirodne baštine.

Rijeka Tara ima status Rezervata biosfere (MAB) od 1977. godine. Nacionalni park Skadarsko jezero ima status Značajnog ornitološkog područja (IBA) od 1989. godine, a 1995. godine je upisan na Svjetsku listu močvara od međunarodnog značaja (RAMSAR).

Član su Europark federacije, međunarodne organizacije nacionalnih parkova, sa sjedištem u Grafenu u Njemačkoj, sa preko 400 članica iz 40 zemalja Evrope. Takođe, od 2013. godine Javno preduzeće za nacionalne parkove (JPNPCG) postalo je član Međunarodne unije za zaštitu prirode IUCN – najveće svjetske mreže organizacija i stručnjaka za zaštitu prirode.

aktivnosti

Na području Parka markirano je 25 planinsko-pješačkih staza, različitih dužina i stepena zahtjevnosti. Sistem staza, ukupne dužine oko 150 km, vodi u planinski svijet jedinstvenih geomorfoloških karakteristika. Planine oštrih vrhova (Zupci, Minin bogaz), vertikalno zasječene (Savin kuk, Šljeme), sedlane (Sedlana greda), uvijene (Uvita greda), u obliku štita (Štit), išaranih strana (Šareni pasovi), usamljene (Stožina), čiji vrhovi nemaju imena (Bezimeni vrhovi) ili su obli (Obla glava) i brda sa kojih duvaju vjetrovi (Vjetrana brda), pružaju jedinstven doživljaj ledničkih jezera, stoljetnih šuma, travnatih brda i udolina. Preporučujemo staze: Edukativna staza oko Crnog jezera, Barno – Zminje jezero – Crno jezero, Todorov do – Prutaš, Crno jezero – Stari katun (Lokvice) – Ledena pećina, Sedlo – Zeleni vir – Bobotov kuk, Dobri do (Izvor Šarban) – Škrčko ždrijelo – Prutaš – Škrčka jezera

Posjetioci koji žele da plove po najvećem i najljepšem ledničkom jezeru Bjelasice, Biogradskom jezeru, mogu da iznajme drvene čamce i kajake sa opremom. Smješteno u srcu prašume na 1 094 mnv, Biogradsko jezero dobija vodu iz mnogobrojnih potoka, Biogradske rijeke i atmosferskim padavinama, a jedina otoka mu je Jezerštica koja se uliva u rijeku Taru. Smaragdno zelenu boju jezeru daju grandiozne krošnje bukve koje se u njemu ogledaju. Čamci i kajaci se mogu iznajmiti u objektu suvenirnice-recepcije na obali jezera.

Područje Lovćena poznato je po specifičnoj gastro ponudi i brojnim specijalitetima: njeguška pršuta, njeguški sir, kastradina (ovčije suvo meso), njeguška kobasica i dr. Specifičan ukus i aroma ovih dimljenih specijaliteta uslovljeni su miješanjem planinskog i morskog vazduha. Medovina je specifično narodno piće Starih Slovena koje se u ovom području proizvodi, a odlikuju ga ljekovita svojstva.

– dužina staze oko 23 km u oba smjera, – ukupan uspon 290 m, – linearna, – podloga: asfalt i makadam. Itinerer: Gusinje – Ćosovići – Vusanje – dolina Ropojane (jezero) – Vusanje – Ćosovići – Gusinje http://www.toplav.me/home/ponuda/aktivni-turizam/biciklizam/gu-03-ropojana/

Posmatranje ptica na jezeru može se organizovati iz čamca ili sa osmatračnice na Stanaju. Najveći broj vrsta može se vidjeti u toku aprila, maja i juna, dok se najbrojnija jata migratornih vrsta, koja broje po nekoliko hiljada ptica, mogu posmatrati u toku zimskog perioda. Najfrekventnije ptice su: mali i veliki kormoran, siva, bijela i žuta čaplja, gnjurci, čigre, galebovi, patke i barske koke. Posmatranje ptica moguće je u organizaciji Parka, uz obaveznu najavu jedan dan ranije.

Sve najnovije aktivnosti i događaje u parkovima takođe možete pratiti putem  društvenih mreža

Contact

email
npcg@nparkovi.me
address
Podgorica
phone
+382 20 60 10 15