Grad Novalja je jedinica lokalne samouprave u sastavu Ličko-senjske županije.
Grad Novalja sa površinom od 93,36 km2 i 3663 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2011.) najgušće je naseljeni prostor Ličko-senjske županije.
Novalja je turistički centar i središnja luka otoka Paga te županije Ličko-senjske. Prirodne ljepote, među kojima se posebno ističu lijepe i prostrane pješčane plaže u okolici Novalje, ugodna mediteranska klima, bogata kulturno-povijesna baština, raznovrsna kulturno-umjetnička, zabavna i sportsko-rekreativna ponuda, domaća kuhinja te odlična prometna povezanost s kopnom čine Novalju vrlo poželjnom i traženom destinacijom za život i odmor.
O tisućljetnoj prošlosti života na ovim prostorima govore brojni arheološki nalazi i ostaci. U vrijeme kada se plovidba odvijala na vjetar, prirodne uvale omogućavale su sigurni boravak, ponekad i više dana ili tjedana, do početka povoljnog vjetra. Upravo zbog svojeg položaja i mogućnosti plovidbe burom u krmu prema Istri luka današnje Novalje dobiva u rimskom vremenu na značaju i postaje jedan od nezaobilaznih pristaništa na jadranskom plovidbenom pravcu što je od istočnog Sredozemlja vodio prema sjevernoj Italiji. Uz luku se formira naselje koje dobiva latinsko ime navalis odnosno navalia što u prijevodu znači pristanište, luka te će iz ovog naziva kasnije Novalja dobiti ime. Danas znamo da su se je tijekom petog i šestog stoljeća u Novalji izgradile tri velike crkve na različitim mjestima u luci. Kako u naselju u ranijim vremenima nije bilo hramova a niti je pronađen forum oko kojeg bi se formirala neka jezgra naselja nameće se zaključak da crkve nisu služile samo stanovnicima Novalje i obližnjih naselja već su bile i crkve mornara i putnika koji su se zatekli u Novalji čekajući nastavak puta. Za pretpostaviti je da je luka korištena i stoljećima ranije a dokaz tome je najznačajniji arheološki lokalitet iz antičkog doba u Novalji – rimski vodovod (Talijanova buža) iz 1. st.
Svoj intenzivni razvoj Novalja doživljava dolaskom turizma na Jadran. Novalja svoje prve turiste pamti još u tridesetim godinama prošlog stoljeća, a veća turistička ekspanzija počinje posljednjih 70-ak godina. Turizam u potpunosti mijenja dotadašnji način života te otvara nove razvojne mogućnosti. Stalnim razvojem infrastrukture i komunalnog sustava, osiguravaju se dodatni uvjeti razvoja što pridonosi povećanju ukupne kvalitete življenja na području grada. U turističkom smislu, Novalja koristi sve prednosti svoga geografskog i prometnog položaja i atraktivnih prirodnih resursa pa se na tim temeljima razvija kvalitetna turistička ponuda.
Županija Ličko-senjska
Po svojim prirodnim obilježjima, županija Ličko-senjska među najljepšim je županijama u Republici Hrvatskoj. Ona predstavlja izuzetno skladan spoj visoravni, planina i primorja, različitih klimatskih zona, raznolikih vrsta biljnog i životinjskog svijeta, kulturno-povijesnih, etnografskih i tradicijskih elemenata i sl.
Posebno privlačnim ovo područje čine park prirode i svjetski rezervat biosfere Velebit sa svoja dva nacionalna parka – Sjeverni Velebit i Paklenica, svjetski poznat nacionalni park Plitvička jezera, dolina rijeke Gacke i primorski dio županije.
Županija Ličko-senjska prostorno je najveća hrvatska županija, ali i najmanja po broju stanovnika te među najslabijima po gospodarskoj razvijenosti. Bržem i snažnijem gospodarskom razvoju te jačem naseljavanju pridonijela je i izgradnja auto-ceste Zagreb-Split, koja velikim dijelom prolazi područjem županije. Time se na najbolji način iskorištava odličan geografski i prometni položaj županije unutar Hrvatske. Administrativno središte županije je Gospić.
Novi razvoj Novalje kakvu danas poznajemo započinje 90-tih godina kada dobiva status jedinice lokalne samouprave. Od 1993.g. općina a od od 1997.g. Grad, Novalja odvajanjem od tadašnje općine Pag započinje novi rast. Ulaganjem vlastitih prihoda u svoje resurse potiče snažan rast gospodarstva te dovodi Novalju do jednog od najrazvijenijih gradova u Hrvatskoj. Prema analizama Instituta za javne financije Grad Novalja je posljednjih Grad sa najvišim proračunom u Hrvatskoj po glavi stanovnika.
Unatrag zadnjih petnaest godina Novalja postaje svjetski turistički brend poznat po Zrću, a veliki broj turista mlađe životne dobi ovdje dolazi zbog dobrih festivala, klubova i party turizma.
Međutim, Novalja sve više turistima otkriva svoje brojne vrijednosti i raznolikost turističke ponude. Uz Zrće, sustavno se provode i stvaraju nove turističke ponude koje upotpunjuju zahtjeve široke turista. Posebna, jedinstvena priča su Lunjski maslinici, čije tisućljetne masline pružaju nezaboravan doživljaj i jedinstvenu ponudu za turiste svih profila i dobi.
Novalja danas ima kapacitet prihvata preko 25 000 gostiju u jednom danu. U 2018. g. Novalju je posjetilo 260.000 turista koji su ostvarili 1.600.000 noćenja.
Gospodarski rast prati i povećanje broja stanovnika što je netipično za jednu otočnu sredinu kada znamo da broj stanovnika na hrvatskim otocima već desetljećima opada. Tako je Novalja 1991.g. imala 3175 stanovnika, 2001.g. 3335 a 2011.g. 3663 stanovnika.
Uz spomenuti turizam, glavne gospodarske grane Grada Novalje su, trgovina i uslužne djelatnosti, nekretnine i građevina, stočarstvo, poljoprivreda i ribarstvo.
Plaže Novalje
Malo je mjesta na Jadranu koja se kao Novalja mogu pohvaliti prekrasnim prirodnim plažama u svojoj najbližoj okolici. Krenuli iz Novalje na sjever ili jug, na istok ili zapad, doći ćete na jednu od tih jedinstveno lijepih plaža koje će vam pružiti potpuni užitak. Plaže su vrlo prostrane, pješčane i šljunčane, s čistim morem te odličnim pristupom i ulazom u more pa su stoga osobito pogodne za obitelji s djecom. Udaljene su od Novalje od 1 do 3 km tvoreći oko nje svojevrsni prsten. Do svih se plaža može doći automobilom i sve imaju uređena parkirališta.
CASKA
ZRĆE
Plaža Zrće nalazi se jugoistočno od Novalje i posebna je priča. Ona je najljepša i najatraktivnija novaljska plaža. Njezin obalni dio prostrana je šljunčana površina na koju u špici sezone može stati više tisuća kupača. Ulaz u more je šljunčan, a zbog strmog spuštanja morskog dna plaža je izrazito duboka. Na plaži se mogu koristiti razni sportsko-rekreativni i zabavni sadržaji te kvalitetna ugostiteljska ponuda, a nekoliko atraktivno uređenih klubova pruža mogućnost danonoćne zabave osobito za mlade po čemu se plaža posljednjih godina pročula širom svijeta.
U jednoj od akcija Hrvatske turističke zajednice i medija “Plavi cvijet”, plaža Zrće proglašena je najljepšom i najuređenijom plažom na Jadranu. Svojim izuzetnim prirodnim osobinama, opremljenošću i sadržajima, plaža Zrće udovoljava strogim kriterijima Europske zaklade za obrazovanje i odgoj za okoliš pa od 2003. godine ima Plavu zastavu.
Plaža je od Novalje udaljena 2 km, raspolaže s velikim uređenim parkiralištem, a tijekom turističke sezone s Novaljom je povezana javnim gradskim prijevozom.
STRAŠKO
LOKUNJE
RUČICA
Plaža je udaljena od Metajne 1 kilometar i do nje se može doći čamcem ili automobilom. Plaža je kombinacija šljunka i pijeska, bez prirodne je hladovine i ima nešto ugostiteljskih sadržaja.
JADRA
Plaža je smještena u blizini Stare Novalje i na nekim mjestima prekrivena je finim kamenčićima te je ulaz u more postupan, dok je na nekim mjestima stjenovita tako da se ulazi direktno u duboko more.
MATA
Tiha uvala Mata u blizini Luna ima skrivene plaže i uvalice okružene stoljetnim maslinama. Plaže mjestimično prekriva fini kamen a na nekim djelovima su betonirane ili kamene. U uvali nema dodatnih sadržaja.
Lunjski maslinici
U posljednje vrijeme postaje poznatije po svojim tisućljetnim maslinicima i maslinovom ulju.Na cijelom području Luna, na površini od oko 1300 hektara prema procjenama raste oko 80 000 maslina.
Šume maslina koje prekrivaju lunjski poluotok predstavljaju jedinstveno botaničko bogatstvo Mediterana
Divlja maslina kao šumska vrsta mediteranskog bazena, vazda zelena vrsta olea oleaster linea, danas je izuzetno rijetka. Prema podacima kojima raspolažemo u mediteranskim zemljama ne postoje više ovako sačuvane površine divljih maslina u njihovom prirodnom okruženju kakve danas nalazimo u Lunu.
Zahvaljujući jedinstvenoj arhitekturi prirodnih oblika stabala isprepletenih sa kamenom, netaknutom prirodom te očuvanom okruženju maslina, dio područja smještenog sjeveroistočno od naselja Dudići nazvanog ”Dudićeve krune” veličine 23,6 ha 1963. godine zaštićen je kao botanički rezervat.
Danas je najveća pažnja usmjerena prema masliniku veličine 60 ha, smještenom na jugozapadnom dijelu vrha lunjskog poluotoka, uz samo naselje Lun, gdje je oko 1500 stabala divlje masline “Olea oleaster linea” cijepano maslinom Oblicom. Posebna vrijednost ovog maslinskog vrta je starost pojedinih stabala maslina. Više stotina stabala maslina staro je oko tisuću godina, a najstarija među njima stara je oko 1600 godina.
Rezultati su to dobiveni iz analize naziva ”Prosudba starosti lunjskih maslina” koju su proveli OBUV, Bodo Siegert, stručnjak za njegu i sanaciju drveća, ispitan i ovlašten od Gospodarske Komore u Nürnbergu, Stablosan d.o.o., njega stabala i arborikultura te Hrvatska udruga za arborikulturu. Analiza je provedena 2007. godine.
Paška ovca i sir
Paška ovca kao izvorna hrvatska pasmina, pripada skupini mediteranskih ovaca a nastala je na cijelom području otoka Paga, gdje se i danas uglavnom uzgaja.
Ovčarstvom su se na otoku Pagu bavili i stari Iliri a dolaskom Hrvata na otok polovicom desetog stoljeća slijedi značajniji razvitak ove gospodarske grane.
Pretpostavlja se da je oplemenjivanje paške ovce kakvu danas poznajemo sa drugim pasminama, ponajviše ovnovima, započelo početkom 19. stoljeća. Kasnije se je vršilo u više navrata sve do današnjih dana. Najviše traga na pašku ovcu ostavilo je križanje iz 1870.g. kada je austrijska vlada financirala kupovinu 245 merino Negretti ovnova, 50 ovnova križanaca merino x pramenka i 21 ovna pasmine Southdown. Ova križanja ostavila su najviše traga na vanjštini paških ovaca, pa se u literaturi 1870. godina najčešće i uzima kao godina početka nastanka današnje paške ovce.
Danas je ovčarstvo, uz turizam, najznačajnija gospodarska grana otoka Paga. Prema podacima Hrvatskog stočarskog centra iz 2007. godine na Pagu imamo 532 uzgajivača paške ovce upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Oni su u svom vlasništvu imali 28 958 rasplodnih grla. Kako su u ovom broju samo uzgajivači koji imaju 20 i više ovaca, pretpostavlja se da je na otoku ukupno 30 000 rasplodnih grla. Dodamo li ovom broju i rasplodni pomladak i ovnove, ukupan broj ovaca na otoku Pagu iznosi 35 000.
Općenito se smatra da je, s obzirom na raspoložive površine pašnjaka na otoku Pagu, brojka od oko 30 000 rasplodnih ovaca u ovom trenutku optimalna.
Paški sir je najpoznatiji i najcjenjeniji tvrdi ovčji sir u Hrvatskoj. Odlikuje se ugodnim pikantnim okusom, svijetložute do tamnožute boje (ovisno o starosti). Dobiva se od mlijeka paške ovce koja pase travu na kamenjarskim pašnjacima koji obiluju različitim vrstama aromatičnog i ljekovitog bilja. Uz to posebnu vrijednost mu daje sol koja u tragovima ostaje na travi poslije bure – jakog sjevernog vjetra koji puše na otoku Pagu.
Ovčji sir na otoku Pagu se proizvodi od davnina. Kako se je današnja paška ovca križanjem formirala 1870. god. može se pretpostaviti da je to godina kada paški sir dobiva današnji okus.
Paška janjetina
Paška janjetina je drugi po važnosti proizvod paških ovaca. Dobiva se klanjem janjadi stare 25 do 45 dana, mase obrađenog trupa od 4 do 9 kg. Ovo je najčešće prisutno meso janjadi na tržištu a dobiva se od uzgajivača paške ovce koji proizvode paški sir.
Janjad se do te dobi hrani isključivo ovčjim mlijekom što mesu daje poseban ukus.
Meso paške janjetine je blijedo ružičaste boje, tankih i nježnih mišićnih vlakana, ukusno i sočno.
Na tržištu se može naći i nešto starija janjad, mase trupa od 9 do 15 kg. Ove janjetine ima znatno manje. Dobiva se uglavnom od uzgajivača koji ne proizvode paški sir već samo meso.
Paška janjetina priprema se na razne načine od kojih je najpoznatiji pečenje na ražnju.
Izložba paške ovce i paškog sira
Grad Novalja je sa Udrugom uzgajivača paške ovce pokrenula su manifestaciju ”Izložba paške ovce i paškog sira” koja je za zadaću imala promociju paške ovce i paškog sira kroz turističku prezentiraju te istodobno znanstvenim pristupom unaprijediti razvoj stočarstva na Pagu.
Manifestaciju suorganizira Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Ispostava Novalja te Hrvatski stočarski centar i Agronomski fakultet iz Zagreba.
Održava svake godine prvog vikenda u mjesecu srpnju a obuhvaća ocjenjivanje kvalitete paškog sira, ocjenjivanje najbolje kolekcije ovaca te najboljeg ovna.
Uz to, na manifestaciji se redovito održavaju znanstveni skupovi sa temama koje se odnose na poboljšanje kvalitete paške ovce, sira i mesa. Tu su redovito prisutne aktualne teme vezane za npr. budućnost ovčarstva na otocima, uvođenje novih normi u proizvodnji sira i sl.