Primorski Dolac je mjesto i sjedište općine u RH,koja je smještena u Dalmatinskoj zagori, odnosno krajnjem zapadnom dijelu Splitsko – Dalmatinske županije.
Status općine je dobio 1997. godine. Ovo područje obilježava mediteranska klima sa razdobljima ljetne suše. Područje općine je vapnenački prostor na kojem su zastupljeni svi elementi karakteristični za krški reljef: vapnenački grebeni i uzvišenja, kraške doline, drage, ponikve i jame. Primorski Dolac se nekoć zvao Suhi Dolac ili Suhi Dol.
Općina Primorski Dolac ima površinu od 31,28 km2, što čini 0,39 % površine Splitsko-Dalmatinske županije. Prema popisu iz 2001. godine na području općine živi 839 stanovnika, što čini gustoću od 27 stanovnika po km2.
Područje općine Primorski Dolac pripada zagorskom dijelu Splitsko-dalmatinske županije. Jedino administrativno naselje je ustvari i općinsko središte koje se razvilo uz županijsku cestu ŽC 6111 Primorski Dolac – Ž 6091.
Općina Primorski Dolac ima površinu od 31,28 km, što čini 0,69 % ukupne površine Županije. Prema popisu iz 2001.g. na podruèju općine živi 839 stanovnika što čini gustoću naseljenosti od 27 st/kvadratnom km. Od prijašnjeg popisa stanovništva iz 1991.g. zabilježen je pad broja stanovnika uzrokovan migracijskim procesima stanovništva.
Postojeće stanje sustava naselja na području općine Primorski Dolac određeno je dosadašnjim razvojem i procesima okupljanja stanovništva na više manjih zaselaka okupljenih uz prostor polja – dolca. Najvažniji čimbenik u razvoju naselja je do kraja II svjetskog rata bila poljoprivreda te je naseljavanje slijedilo logiku plodnih polja. Tako je naslijeđen sustav kojeg karakteriziraju mala i raspršena naselja.
Prostor općine Primorski Dolac pripada rubnom i graničnom području Splitsko-dalmatinske županije na njenim zapadnim granicama. Zračna udaljenost rubnih točaka općine Primorski Dolac iznosi u smjeru istok-zapad cca 8,5 km, a u smjeru sjever-jug cca 5,0 km.
Povijest
Ovi krajevi bili su naseljeni još u prapovijesno vrijeme, što potvrđuju gradine, gomile i špilje. Ovdje su obitavali ilirski stočari. Ostatci crkava i groblja potvrđuju srednjovjekovnu kulturu ovih prostora.
Dolaskom Hrvata i kršćanskom vjerom na području općine grade se crkve. U 18. stoljeću izgrađena je crkva Sv. Ante Padovanskog uz mjesno groblje u Primorskom Docu, dalje od ove crkve gradi se i crkva Gospe od Karmela, a u gornjem Primorskom Docu podiže se i crkva Sv. Martina. Godine 2006. pored stare crkve Sv. Antuna Padovanskog podiže se lijepa i velebna nova crkva posvećena istom svecu.
USTANOVE, TVRTKE I UDRUGE:
Dječji vrtić Maslačak
Osnovna škola “Primorski Dolac”
Sportska dvorana
Kulturno umjetničko društvo Primorski Dolac