Prvi sačuvani, pisani, dokument u kojemu se spominje Velika, datira iz 1332. godine.
Na južnim obroncima Papuka (953), nasuprot Požegi, uvuklo se među dvije planinske kose naselje Velika. Ispresijecano je brojnim brzacima potoka Veličanke. Istočnim dijelom planinskog lanca protiče rječica Dubočanka, a zapadnim dijelom Veličanka, zvana još i Božji zdenac.
Mjesto je poznato već u srednjem vijeku. U njemu već u 12. st. postoji crkva, a župa se spominje 1332. godine. Sadašnja crkva, gotičkog stila, pripadala je augustincima. Građena je početkom 14. st., a god. 1435. spominje se i samostan. Za vrijeme turskog vladanja u Slavoniji ( 1535.– 1700.) jedino je u Velikoj bilo dopušteno vršiti vjerske obrede i zvoniti zvonima. U to vrijeme u Velikoj su bili oci Franjevci redovito obilazili zastrašene katolike, poučavajući ih u vjeri.
U Velikoj i okolici našlo se rimskih grbova i novca. To je znak da je u ovom kraju i mjestu postojalo staro naselje. Možda je te stare i prastare stanovnike privukla topla voda, koja još i danas izvire iz stijene. Dva jaka vrela davala su dovoljne količine vode, što je omogućilo da su 1900. g. postojali zatvoreni bazeni i uređeni kupališni prostor.
TURIZAM
Velika je rekreacijsko i turističko središte na južnim obroncima Papuka u Požeškoj kotlini u Slavoniji, 12 km sjeverno od Požege, nalazi se na nadmorskoj visini od 273 m Velika je također poznata po njegovanju i čuvanju starih folklornih tradicija,te se svake godine u Velikoj u siječnju održava manifestacija „Vinkovo“ te u svibnju održava Smotra folklora „Čuvajmo običaje zavičaja“ koja ima međunarodni karakter, a u sklopu smotre folklora već četiri godine se održava i Najduži stol u Hrvata, vodeća etno-gastro manifestacija ovoga kraja.
Velika je i glavna planinarska polazišna točka za goru Papuk (954 m). Šetnje, planinarenja , kupanje ljeti, skijanje i sanjkanje zimi , sportsko penjanje, jahanje, brdski biciklizam, kampiranje te paragliding osnova su sportsko-rekreacijske ponude Velike, ali treba naglasiti i mogućnost lova i ribolova u okolici.
Geopark Papuk
Glavno obilježje istočnog dijela Hrvatske – Slavonije – su nizinske ravnice s velikim kultiviranim područjima. Iz te ravnice koja je nekad bila dno Panonskog mora izdižu se planine na gotovo tisuću metara nadmorske visine. Jedna od tih planina je i Papuk – najljepša planina Slavonije.
Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora donio je Zakon o proglašenju Parka prirode Papuk 23. travnja 1999. godine zbog iznimne geološke i biološke raznolikosti i vrijedne kulturno- povijesne baštine. Aktivnosti Parka prirode Papuk usmjerene su na zaštitu, očuvanje i promicanje temeljnih prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka.
Geopark Papuk obuhvaća prostorno najveći dio planine Papuk, te djelomično Krndije generalnog pružanja SZ-JI. Prostire se na površini od 336 km2 (33 600 ha), a nalazi se administrativno na području dviju županija, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske. Općine i gradovi koje se nalaze na području Parka prirode Papuk su: Kaptol, Velika, Brestovac i grad Kutjevo (Požeško-slavonska županija), te općine Voćin, Čačinci i grad Orahovica (Virovitičko-podravska županija).
Planine Papuk i Krndija pripadaju slavonskom gorju koje ima središnji geografski položaj u panonskom, nizinskom prostoru Slavonije. Iako slavonska gorja nisu viša od 1 000 m, njihova je prisutnost u krajobrazu vrlo uočljiva, budući da su okolne aluvijalne ravnice na oko 100 m nadmorske visine, a obronci gorja u prosjeku su samo 100 m iznad ravnica. Gorja su izrazito šumske površine, pa ih i to razlikuje i razdvaja od okolnog krajobraza, te su najmarkantnija značajka reljefa istočne Hrvatske. Izvorne šume su dobro očuvane, a posebno su vrijedne šume panonske bukve i jele u višim predjelima.
Unutar Geoparka prirode nalaze se brojna područja koja imaju veći stupanj zaštićenosti nego ostali dijelovi parka. Status posebno zaštićenih područja dobili su zbog svojih neuobičajenih značajki koje ih manifestiraju kao jedinstvene u području, regiji, zemlji ili čak i šire. Posebno zaštićena područja su: geološki spomenik prirode Rupnica, park šuma Jankovac, posebni rezervat šumske vegetacije Sekulinačke planine, spomenik prirode Dva hrasta, spomenik prirode Stanište tise, posebni floristički rezervat Pliš-Mališčak-Turjak-Lapjak.
Područje Geoparka predstavlja geološki najraznolikije područje u ovom dijelu Republike Hrvatske. Slijedom europskih i svjetskih inicijativa u zaštiti vrijedne geološke baštine stvorene su asocijacije kao što su: Europska mreža geoparkova (EGN), te Svjetska mreža geoparkova (GGN). Park prirode Papuk postao je članom navedenih asocijacija 2007. godine, kao prvi geopark iz Hrvatske.
USTANOVE
Dječji vrtić Velika
KULTURA
Kulturno umjetničko društvo „Šijaci“ Biškupci
SPORT
Taekwon-do klub “Velika”
Nogometni klub Sloga Trenkovo
Boćarski klub „Mala Velika“ Velika
Ženski odbojkaški klub Papuk Velika
Nogometni klub Papuk Velika