Opština Jezero osnovana odlukom Narodne skupštine Republike Srpske u junu mjesecu 1996. godine, iako je istorija naselja mnogo duža.

Na ušću rijeke Plive u Plivsko jezero formirano je naselje u praistoriji o čemu svjedoči ostaci gradine i tvrđave na brijegu Vagan ispod brda Otomalj. Prema predanju ilirska kraljica Teuta (231-228 p.n.e) prokopala je kanal tako da je tvrđava ostala na adi na kojoj se i danas nalazi veći dio naselja. U antici ovaj prostor naseljava ilirsko pleme Mezeji.
Na, rimskoj putnoj karti svijeta Pojtingerovoj tabli (Tabula Peutingeriana) nalazi se ucrtana putna stanica Indenea.
Tragove rudarstva nalazimo u distriktu Majdan – Sinjakovo, rudnik bakra i željezne rude koji su eksploatisani od Rimljana do današnjih dana. Dolinom rijeke Plive prolazio je krak rimske putne ceste od Salone (Split) do Servitiuma (Gradiška) pravcem Kupres – Janj – Šipovo – Jezero na Plivi, prema Leusabi sadašnji Mrkonjić Grad.
U srednjevjekovnom bosanskom kraljevstvu ovaj prostor pripada župi Luka, zemlja Donji Kraji. Na lijevoj obali rijeke Plive, pod brijegom Vaganj/Vagan nalazilo se gradsko utvrđenje, a ispod naselje Jezero, u statusu grada pored kojeg je prolazio tkz. ,,solarski put“. Bosanska kraljica Katarina Kosača Kotromanić je u Jezeru podigla crkvu svetog Jurja (Đurđa).
Padom bosanskog kraljevstva 1463. naselje Jezerski grad ulazi u sastav Jajačke banovine oko kojeg se vode odsudne bitke za spas Evrope. Pod gradom se nalazio franjevački samostan 1492. koji je porušen od Osmanlija nakon pada 1528.
Naselje sa tvrđavom na adi prvi put se spominje 1660. pod nazivom Gölhissar (Đol-Hisar – Jezerski grad, Jezerski dvorac, Ružin grad, Dvorac ruža). Tvrđava će biti napuštena prije 1833. i o njoj ne postoje sačuvani tragovi osim putopisa iz 17 i 19. vijeka.
Od 1528-1580. Jezero ulazi u sastav Kliškog sandžaka. Razvija se u naselje trgovačkog tipa kao mjesto odmora na putu prema Panoniji o čemi svjedoči prvi zabilježeno han za smještaj i odmor putnika iz 1644. Od 1667. do druge polovine 19. vijeka naselje ima status sudske vlasti. Pripadalo je ključkoj kapetaniji od 18. vijeka.
Jezero se prvi put spominje u putopisu Evlije Čelebije 1660. i u putopisima 19. i 20. vijeka kao omiljeno izletničko mjesto putnika toga vremena koji ga porede sa Kašmirom i Venecijom.
Na topografskim kartama od XV do XIX vijeka naselje je upisano pod imenom Lestro, Iesero, Lesero, Lessero, Iessere.
U putopisu Ivana K. Sakcinskog 1850. piše da se naselje zove grad ,,Bielo Jezero“, a mjesto ,,bosanskom Veneciom“.
Jezero se spominje 1878. kao mjesto otpora austrijskoj okupaciji za čije će uprave biti politička ispostava u statusu seoske opštine, pripadajući kotaru Jajce, travničkom okrugu.
Veći značaj dobija izgradnjom pruge uskog kolosijeka Ota Štajnbasa 1913. kao tranzitna i pretovarna stanica. Ova pruga će odigrati ključnu ulogu u II svjetskom ratu. Ukinuta je 1970. kao nerentabilna pruga uskog kolosijeka.
Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije Jezero je u sastavu Vrbaske banovine, travnički okrug, srez Jajce, seoska opština Jezero-Prisoje. U periodu poslije II svjetskog rata Jezero je mjesna zajednica opštine Jajce.
GEOGRAFIJA
Opština Jezero nalazi se u jugozapadnom dijelu Republike Srpske, BiH, na Plivskom jezeru. Sjedište opštine se nalazi u naseljenom mjestu Jezero. Graniči se sa opštinama Šipovo, Mrkonjić Grad i Jajce. Jezero je podjednako udaljeno od ova tri grada (oko 11 km od sva tri grada).
Vremenska zona: UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Geo koordinate: 44.347077, 17.1318477
Poštanski broj: 70 206
Pozivni broj: 00 387 50
Površina: 65,4 km2
Stanovništvo (2013. god.): 1.144
Teritorija je brdsko-planinska i kotlinska. Nadmorska visina se kreće u rasponu od 432 do 1267 metara.
Kroz centar opštine Jezero pravcem jug-sjever protiče rijeka Pliva bogata potočnom pastrmkom. Iznad naselja na istočnoj strani nalazi se dominantno brdo Otomalj (1.054 m.n.v.), a u podnožju dva manja jezera: Veliki i Mali Đol sa rječicom Draganovac (posebno zanimljiv je izgled Velikog i Malog Đola u obliku kruga kao savršenog primjera prirodne geometrije).
Sa lijeve strane rijeke Plive ulijeva se rječica Perućica, sa zapadne rječica Jošavka. Na jugozapadu nalazi se vijenac planine Lisine sa vrhovima Skok 654 m.n.v., Sinjakovo 1.101 m.n.v.; a sjeverno Dubrave 736 m.n.v.
Opština Jezero sa svojim mnogobrojnim prirodnim bogatstvima, istorijom i geografskim položajem pruža izuzetno dobre uslove za razvoj turizma.
NASELJENA MJESTA
U opštini se nalazi i istoimeno naselje Jezero, a pored njega još 8 seoskih naselja:
– Prisoje I
– Prisoje II
– Kovačevac
– Borci
– Đumezlije
– Perućica
– Čerkazovići
– Ljoljići
– Drenov Do
U demografskoj karti o zemljišnim površinama opština Jezero raspolaže sa:
1. Šume 25.665.465 ha
2. Pašnjaci 5.984.905 ha
3. Livade 7.380.030 ha
4. Oranica 9.159.105 ha
5. Voćnjaka 231.603 ha
Od toga:
1. Plodno 48.408.814 ha
2. Neplodno 3.447.326 ha
ZANIMLJIVOSTI
TURIZAM
Opština Jezero ima značajan vodopotencijal (rijeke Plive, Jošavke i Perućičke rijeke, Đol u Ljoljićima). Ovi potencijali mogu se koristiti za razvoj turizma i Hidro potencijala, ekologije i očuvanje ekološki zdrave sredine.
Opština Jezero je smještena u dolini rijeke Plive, na pola puta između Jajca i Šipova na 430 m n.v. Specifično za Jezeo je to da je locirano upravo na ušću rijeke Plive u Veliko Plivsko jezero, okruženo prelijepim planinskim lancem. Osim Plivskih, u blizini se nalaze još dva jezera, Veliki i Mali Đol, mjesta izuzetno popularna za ribare. Osim toga, Jezero pruža izvanredne uslove za paraglajdinga, planinarenja i maunt-bajkinga.
SPORT
U opštini Jezero formiran je bokserski klub „Tadija i Slobodan Kačar“ Jezero.
Bokserski klub “Tadija i Slobodan Kačar” Jezero osnovan je 2013. godine i broji oko 20 članova. Svake godine tradicionalno organizuje Reviju boksa u čast slavnih boksera braće Slobodana i Tadije Kačara koji potiču sa ovih prostora i po kojim ova klub nosi naziv.
Pored bokserskog kluba u opštini Jezero imamo formirano i kulturno-umjetničko društvo „KUD Pliva Jezero“ koji broji oko 50 članova.
Pored bokserskog kluba i KUD-a Pliva Jezero, u toku je formiranje i registracija planinarskog društva.
Pored gore navedenog, moramo napomenuti da je i rijeka Pliva pogodna za održavanje sportskih aktivnosti od čega su najviše zastupljeni ribolov, kajak, rafting i kanu.