Geografski položaj
Opština Šavnik se nalazi u sjevernom dijelu Crne Gore, u visokoplaninskoj zoni, između 42°52’31” i 43°7’30” sjeverne geografske širine i 18°52’47” i 19°22’31” istočne geografske dužine. Prostire se u planinskom masivu Crne Gore od 651 m.n.v. – kanjon Komarnice do 2.523 m.n.v. – Bobotov kuk, najviši vrh Durmitora i drugi po visini u Crnoj Gori. Opština ima površinu od oko 555km². Prema popisu iz 2011.godine, opština ima 2077 stanovnika. Prosječna gustina naseljenosti je 3,74st/km². Teritorija opštine smještena je na padinama, u dolinama i na površima planinskih masiva: Durmitora na sjeveru i sjevero-zapadu, Sinjajevine na sjeveru i sjevero-istoku, Moračkih planina na na istoku i jugoistoku, visoravni Krnovo na jugu i planine Vojnik na jugu i jugo-zapadu. Opštinski centar – varošica Šavnik, nalazi se na nadmorskoj visini od 840 m.n.m., na ušću rijeka: Bijele, Bukovice i Šavnika koje čine rijeku Pridvoricu. Susjedne opštine su: na sjeveru Žabljak, na sjevero-istoku Mojkovac, na istoku Kolašin, na jugu Nikšić i na zapadu i sjevero-zapadu opština Plužine.
Prirodne karakteristike
Ovo područje ima izrazito planinski karakter, pri čemu je reljef rasčlanjen dubokim kanjonskim dolinama rijeka. Geomorfološku strukturu karakterišu elementi visokoplaninske zone krša: visoke stjenovite planine, zaobljene travne površine, pitome rečne doline, izazovni kanjoni, šumoviti predjeli.
Planinski masivi, visoravni, doline rijeka i kanjoni, sa velikim razlikama u nadmorskim visinama, karakteristike su reljefa ovog kraja. Više od 90% površine opštine nalazi se na nadmorskoj visini od preko 1000 metara.
Mrežu vodnih tokova čine rijeke Bukovica, Tušinja, Bijela, Komarnica, Pridvorica, Grabovica i kratak tok Šavničke rijeke, kao i veći broj manjih, povremenih tokova. Iako malobrojne i sa promjenljivim proticajem u toku godine, rijeke raspolažu značajnom količinom vode i imaju nesporan energetski potencijal.
Šavnik je vjerovatno jedno od rijetkih mjesta na svijetu gdje vodu sa bilo kog dijela rijeke možete piti. Veliki broj egzotičnih vodopada posebna je atrakcija i jedan od znakova prepoznatljivosti opštine Šavnik.
Područje šavničke opštine nema mnogo jezera, ali veliki broj ih se nalazi u graničnom pojasu sa opštinom Žabljak: Zeleni vir, Škrčko, Valovito, Modro, Srablje, Suva lokva, Ševarita lokva, Vražije, Riblje i Pošćeljsko jezero u Pošćenjskom kraju. Od ukupno 20 durmitorskih jezera dva se nalaze u neposrednoj blizini Šavnika. To su Pošćenjska jezera, koja svojom živopisnom ljepotom znatno doprinose utisku da se o Pošćenju može govoriti kao o jednom od najljepših sela u Crnoj Gori. Sva jezera na području opštine Šavnik su glečerskog porijekla.
Na ovom ovom prostoru nalaze se atraktivne planine: Durmitor, Sinjavina, Moračke planine, Krnovo, Vojnik.
Durmitor je najimpozantnija planina Dinarida. Zauzima prostor između kanjona Tare, Pive, Komarnice i planine Sinjavine. Zbog svoje izuzetne ljepote proglašen je nacionalnim parkom i dijelom svjetske prirodne baštine. Najviši vrh je Bobotov kuk (2523m).
Sinjavina se prostire od Jezerske visoravni do Kolašina. Ova visokoplaninska površ ima značajne potencijale za stočarstvo i mogućnosti za ljetnji i zimski turizam. Većim dijelom je naseljena i bogata je mnoštvom živih katuna. Njen najviši vrh je Jablanov vrh (2203m).
Vijenac Moračkih planina čine: Kolijevka, Lijevno, Zebalac, Štit, Kapa moračka, Lola, Žurim, Ostrvica i Krnovska glavica, čije padine su natprosječnih zimsko-turističkih vrijednosti. Najviši vrh u ovom dijelu je Kapa moračka – Lastva (2226m).
Vojnik je planinski masiv koji se prostire od Krnovske visoravni do Pivskog jezera. Sa sjeveroistoka je obrastao bukovom i borovom šumom, dok se sjeverna padina, koja je i najatraktivnija, strmo spušta u kanjon Komarnice. Sjeverna strana Vojnika je prašuma koju karakteriše divlja ljepota i netaknuta priroda. Najviši vrh je Vojnik (1998m).
Na padinama šavničkih planina smještena su živopisna sela i zaseoci koji plijene osobenom ljepotom. Skoro svi ovi ambijenti imaju izuzetne osnove za razvoj zimskog i ljetnjeg turizma.
Od dendroflore najznačajnije su: bukva, jela, cer, bijeli jasen, planinski javor, kitnjak, crni grab, bor krivulj, klečica, lijeska, borovnica i druge. Od zeljastih vrsta najvažniji i najatraktivniji su: runolist, dokoljena (narcis), veliki broj vrsta ljekovitog bilja, šumskih plodova i jestivih gljiva. Na ovom prostoru prisutan je veliki broj crnogorskih i balkanskih endemita: divlji kim, maslinica, divizma, lincura, ljubičica, valerijana, planinski javor, modro lasinje, jeremičak, bedrica, mlječika, ljiljan – krin, itd.
Najznačajnije životinjske vrste na ovim prostorima su: divokoza, srna, divlja svinja, zec, lisica, vuk, medvjed, kuna, puh, vjeverica, lasica, vidra. Značajne ptičije vrste su: tetrijeb, divlja plovka, orao krstaš, soko, jarebica kamenjarka… Šavničke rijeke bogate su ribom: potočnom i kalifornijskom pastrmkom i lipljenom.
Prirodna bogatstva opštine čine vode (vode za piće i hidro potencijal rijeka), livade, pašnjaci, ljekovito bilje i šume.
Rudna bogatstva nijesu dovoljno istražena. U blizini manastira Podmalinsko, sa obje strane rijeke Bukovice, nalaze se značajne količine vrlo kvalitetnog kamena sige, od kog su sagrađeni mnogi spomenici kulture u Crnoj Gori. Interesantan je podatak da je 1252. godine siga sa ove lokacije prenošena sistemom “ruka – ruci” preko 30 kilometara za potrebe izgradnje manastira Morača.
Značajne količine kvalitetnog pijeska i šljunka nalaze se u koritima rijeka Bukovice, Tušinje i Komarnice.
Livade i pašnjaci su glavni prirodni resurs. Od ukupne površine opštine, livade čine 12%, pašnjaci 44%, oranice i voćnjaci 3%, šume 19% i neplodno zemljište 22%.
Teritorija i stanovništvo
Teritorija Opštine Šavnik administrativno je podijeljena na osam mjesnih zajednica, 21 katastarsku opštinu, te 28 naselja. Mjesne zajednice su: Bijela, Boan, Bukovica, Duži, Ivica, Mljetičak, Pošćenje i Šavnik. Naselja u opštini Šavnik su: Bare, Boan, Godijelji, Gornja Bijela, Gornja Bukovica, Grabovica, Dobra Sela, Donja Bijela, Donja Bukovica, Dubrovsko, Duži, Komarnica, Krnja Jela, Malinsko, Miloševići, Mljetičak, Mokro, Petnjica, Pošćenje, Previš, Pridvorica, Provalija, Sirovac, Slatina, Strug, Timar, Tušinja i Šavnik.
Analizirajući kretanje broja stanovnika u periodu od 1948.do danas, uočava se konstantan pad broja stanovnika sa 7512 (1948) na 2974 (2003) što je kulminiralo preliminarnim rezultatima popisa 2011. godine po kojima je Šavnik opština sa najmanjimim brojem stanovnika 2077. U svih 27 naselja opštine zabilježen je pad broja stanovnika, nešto izraženiji u seoskim naseljima u odnosu na gradsko naselje. Samo tri naselja opštine Šavnik imaju više od 100 stanovnika (Šavnik, Bare i Duži), dok čak deset naselja ima manje od 50 stanovnika.
Srazmjerno kretanju broja stanovnika,mijenjao se i broj domaćinstava. Prema rezultatima popisa 2011. broj domaćinstava je smanjen u odnosu na popis 2003. za 224 domaćinstva.
Rezultati popisa iz 2011.godine pokazuju nastavak tendencije starenja stanovništva tj. smanjenje učešća mladog stanovništva u ukupnom i povećanje učešća sredovječnog stanovništva, a posebno starog ( 60 i više godina). U opštini Šavnik prosječna starost, po popisu 2011. godine iznosi 42,5 godina pri čemu je prosječna starost muškaraca 40,5 godina a žena 44,7.
Na nivou ukupne populacije opštine Šavnik polna struktura je uravnotežena.
Prema popisu 2011.godine 53,82% stanovništva opštine Šavnik izjasnilo se kao Crnogorci, 42,42% kao Srbi, 2,27% nije željelo da se izjasni. U strukturi stanovništva prema vjeroispovijesti, po popisu 2011. godine, preovladavaju pravoslavci sa 96,96%, 0,48% je muslimanske vjeriospovijesti, 0,10% katoličke, 1,30% ostalih, dok je 1,16% neizjašnjenog stanovništva.
Struktura stanovništva prema aktivnostima u opštini Šavnik je nešto nepovoljnija u odnosu na strukturu stanovništva na nivou Crne Gore. Prema podacima posljednjeg popisa 2011.godine, od ukupnog stanovništva opštine Šavnik, 36,71% je aktivnog stanovništva ( 760 ), 14,2% su djeca do 15 godina i čak 49,08% je neaktivno stanovništvo.
Turizam Šavnika
Po svojim prirodnim karakteristikama prostor opštine Šavnik predstavlja veliki turistički potencijal. Kao malo gdje, na relativno malom prostoru šavničke opštine nalaze se brojna prirodna bogatstva i drugi sadržaji koji su izuzetni potencijali za razvoj zimskog, ljetnjeg, ribolovnog, agro-komplementarnog i vjerskog turizma, kao i njihovih modifikacija. Ovi potencijali još uvijek nijesu dovoljno iskorišćeni, iako su poslednjih desetak godina načinjeni prvi koraci izgradnjom eko-sela, reprezentativnih restorana u planinskom stilu, planinarskih kampova, rekonstrukcijom hotela, uređenjem i markiranjem planinarskih i biciklističkih staza.
Kanjon Nevidio, koji je postao brend ne samo Šavnika, već i Crne Gore, godinama bilježi veliki broj posjetilaca i ljubitelja kanjoninga i ekstremnih sportova iz svih krajeva svijeta.
Ovom prostoru pripadaju atraktivne planine: Durmitor, Sinjavina, Moračke planine, Krnovo sa najsjevernijim izdancima, pitomom Ostrvicom i Krnovskom glavicom, masiv Vojnika sa svojom ekstremnom surovošću ali i jedinstvenom ljepotom. Istraženi kapaciteti zimskog turizma, po položaju, obimu i raznovrsnosti, mogu se svrstati u najveće vrijednosti ove vrste u ovom dijelu Evrope.
Pored planinskih masiva, tu su i kanjoni Komarnice, Pridvorice, Bijele i Bukovice, jezera Zeleni vir, Pošćenjska jezera i vještačko, Pivsko jezero. Kristalno bistre rijeke, pune potočne pastrmke (Bukovica, Tušinja, Bijela, Šavnik, Pridvorica, Komarnica i Grabovica) dopunjuju i oplemenjuju opšti ambijent ovog kraja. Sve šavničke rijeke pružaju mogućnost za razvoj ribolovnog turizma. Ribolovni, kontrolisani turizam, mogao bi se odvijati kao segment integralne turističke valorizacije ovog prostora.
Pitoreskna, još uvijek živa sela i zaseoci i visokoplaninski katuni su prostorno razvojna osnova na koju se može osloniti valorizacija baznih resursa, u prvom redu agro-turističkih.
Područje Šavnika ima sve uslove da dobije društveni i ekonomski primat u budućem razvoju, jer ono predstavlja pravi turistički biser ukupnog crnogorskog planinskog potencijala.
OBRAZOVANJE
Prve škole na području šavničke opštine osnivane su u drugoj polovini 19. vijeka, kada je crnogorsko školstvo bilo još u povoju, a materijalne prilike u državi izuzetno teške. Crna Gora je u ovom periodu imala svege 7 osnovnih škola.
- godine prva škola je osnovana u varošici Šavnik u kotlinskoj zaravni, na sastavcima triju planiskih rijeka, a koja će postati upravni i kulturni centar plemena. Ova škola je osnovana za potrebe užeg dijela Drobnjaka, a može se reći da je služila cijelom drobnajačkom plemenu, zbog čega se u dokumentima iz tog perioda naziva drobnjačka škola. Zajedno sa njom ili godinu dana kasnije osnovane su na široj drobnjačkoj teritoriji škole u Podmalinskom manastiru i tri jezereske škole. Škola u Podmalinskom manastiru osnovana je za područje Uskoka, pa se nazivala uskočka škola. Uskočka škola u Podmalinskom manastiru i drobnjačka škola u Šavniku su najstarije drobnjačke škole (teritorija od Krnova do Tare i od Sinjajevine do granice sa Pivom).
Škola u Šavniku osnovana je kao državna škola za koju je država snosila troškove plaćanja učitelja, pomagala nabavku knjiga i drugog školskog pribora. Pleme je takođe velikim dijelom snosilo troškove, gradili su školu, obezbjeđivali ogrijev i na svaki način pomagali. Imućniji roditelji, kao i oni što su stanovali bliže Šavniku, slali su djecu u Šavnik i plaćali školarinu ovoj školi. Međutim, veliki broj roditelja nije mogao slati svoju djecu u Šavnik, a potreba i korist školovanja iz dana u dan je rasla. Samim tim, u nekim mjestima počinju se pojavljivati i privatne škole koje je izdržavao narod, a koje su su usled ratova i različitih socio-ekonomskih razloga često gubile svoj status, prekidale sa radom. Tako se otvaraju škole u Bijeloj 1897/98, u Donjoj Bukovici 1898/99, Gornjoj Bukovici 1902/03, Krnoj Jeli 1902, koje prvo bivaju osnovane kao privatne škole, da bi u nekom narednom periodu bile proglašene za državne škole.
Uskočka škola u manastiru Podmalinsko, otvorena 1870/71 je radila kao internat, a prvi učitelj je bio jermonah Mihailo Ranković. Uskoci su 1874 godine, uz podršku knjaza Nikole, podigli zgradu za školu na Boanu koja će u narednom periodu, biti zatvarana, ponovo otvarana, premještana. Posle Drugog svjetskog rata, pored ove škole otvaraju se i područne škole po selima, koje rade u privatnim kućama, a grade se i objekti isključivo za tu namjenu.
U periodu između dva svjetska rata obnavljan je rad starih škola koje su djelimično radile i u toku Austro-ugarske okupacije, poput škole u Šavniku, Dužima i Boanu. Osim ovih državnih narodnih škola, sa porastom broja učenika, otvarane su postepeno i osnovne škole, prvo u Miloševićima i Komarnici, a potom u Mokrom, Pošćenju, Grabovici i Previšu, da bi pri kraju postojanja stare Jugoslavije na ovom području postojalo osam osnovnih škola, sedam seoskih i jedna gradska u Šavniku, koji je bio središte sreza.
Posle drugog svetskog rata rade 4 matične škole, u Šavniku, Bukovici, Boanu i Bijeloj i područna odjeljenja u svim selima.
Danas u Šavniku postoje: JU “Obrazovni centar” u Šavniku (predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje i internat) sa područnim odjeljenjima u Bijeloj i Dubrovsku, OŠ “Bogdan Kotlica” u Boanu, sa područnim odjeljenjem na Barama i OŠ “Jovan Ćorović” u Gornjoj Bukovici, sa područnim odjeljenjem u Slatini.
OŠ “Bogdan Kotlica” u Boanu
OŠ “Jovan Ćorović” u Gornjoj Bukovici
ZDRAVSTVENE USTANOVE
Zdravstvena stanica Šavnik pripada JZU DOM ZDRAVLJA NIKŠIĆ.
To je jedina zdravstvena ustanova u ovoj opštini, tako da je pored pružanja usluga primarne zdravstvene zaštite njen tim zadužen i za zbrinjavanje hitnih slučajeva na terenu.
Ukupan broj pacijenata koji su registrovani u ZS Šavnik je 1549. Njima je omogućeno pružanje zdravstvene zaštite, a za starije stanovništvo omogućene su i kućne posjete na cijeloj teritoriji opštine Šavnik.
Pored glavne ambulante u Šavniku, zdravstvenoj stanici pripadaju i dvije terenske ambulante- Bukovica i Boan. Rad u ovim ambulantama organizovan je jednom nedeljno posjetom ljekara i to:
Bukovica – petak
Boan – cetvrtak
Ostalim danima u ambulantama pacijentima usluge pružaju terenski medicinski tehničari u saradnji sa ljekarom. U dogovoru sa njima i potrebama stanovništva omogućeno je i češće ordiniranje ljekara na tom terenu.
Pored opšteg medicinskog pregleda i laboratorijskih nalaza, rade se i drugi dijagnostički pregledi, poput EKG, snimak srca, pulsna oksimetrija ( mjerenje zasićenosti hemoglobina kiseonikom), brza glikemija.
U saradnji sa Opštom bolnicom Nikšić, zdravstvenu stanicu svakog petka posjećuje 5 specijalista:
Internista
Radiolog
Oftalmolog
Hirurg
Pedijatar
Jednom mjesečno ordinira kardiolog i endokrinolog.
Zdravstvena stanica ima i jedinicu za patronažu, čime je nakon pregleda ljekara omogućen starijem, slabo pokretnom stanovništvu i stanovništvu sa malignitetima primanje terapije u kućnim uslovima
Zdravstevna stanica raspolaze i sa dva terenska vozila (marke LADA NIVA).
ZS Šavnik broji 13 zaposlenih. Izabrani ljekar za pacijente je dr Sanja Bušaj (doktor medicine).