Opština Tutin kao jedna od Sandžačkih opština, nalazi se na teritoriji jugozapadne Srbije i graniči se sa teritorijama 7 drugih opština: Novim Pazarom, Sjenicom, Zubinim potokom i Istokom iz Srbije, a Rožajama, Beranama i Bijelim Poljem iz Crne Gore.
Teritorija opštine Tutin sa prosečnom nadmorskom visinom od 1000m prostire se na površini od 741 km2 što je čini, zajedno sa opštinom Novi Pazar, drugom opštinom Raškog okruga, dok je po broju stanovnika (30.054) treća opština istog okruga.
Tutinska opština ima 93 naselja. S obzirom na izgled koji karakterišu doline reka, rečica i potoka, brda, visoravni i planine, na području se mogu jasno razlikovati šest većih grupa naselja.
Tutin, gradsko područje sa okolnim selima
Delimeđe, Melaje, sa okolnim selima
Ribariće sa okolnim selima
Crkvine sa okolnim selima
Draga i Mojstir sa okolnim selima
Leskova sa okolnim selima
Opština Tutin spada među najviše opštine u Srbiji, sa prosječnom nadmorskom visinom iznad 1.000 m. Ispod 800 m nadmorske visine nalazi se samo 15 km2 teritorije opštine. Njih čine delovi dolina Sebečevske i reke Ibar. Između 800 i 1.000 m nadmorske visine nalaze se, uglavnom, više površine oko ovih reka, kao i Tutinska kotlina i Koštan-polje koji zauzimaju 174 km2 površine opštine.
Najveća prostranstva, 463 km2, čine tereni Pešterske visoravni i nižih planina (Velike Ninaje, Huma i Jaruta) sa visinama od 1.000 do 1.500 m. Gornja granica naseljenosti je 1.300 m nadmorske visine.
Tereni između 1.500 i 2.000 m nadmorske visine čine 88 km2 (pojas Mokre Gore i Mokre planine). Iznad 2.000 m nadmorske visine nalazi se samo 0,7 km2 u okviru kojih je smešten najviši planinski vrh u opštini, Pogled.
Stalno nenaseljeni tereni nalaze se na visinama iznad 1.300 m, prostirući se na 187 km2.
Reljef opštine Tutin karakterišu visoravni, brdovito zemljište, brežuljci, bregovi, brda, planine, planinski venci, brojni planinski predeli (sedla), klisure, kotline, vrtače, pećine i reke sa nizom manjih pritoka. Ravničarsko zemljište je retko. Ima ga na područjima Gornje i Donje Pešteri i u dolini reka: Vidrenjaka, Ibra, Kovačke reke, Smolučke reke, Godulje i Populje. Obeležja ravničarkog prostora ima i rejon sela Velje Polje i delovi sela Gornji i Donji Crniš. Najbrojniji su brežuljci (najmanja uzvišenja), bregovi (nešto veća uzvišenja od brežuljaka) i brda (uzvišenja do 500 m nadmorske visine).Na teritoriji opštine Tutin izdvaja se nekoliko planinskih oblasti: Mojstirsko-draške planine, Gornja i Donja Pešter.
Reljef Mojstirsko-draške oblasti čine visoke planine. Strmo, iznad Ribarića i Čulija, uzdiže se planina Veprnja (1.393 m). Južno od Veprnje, pruža se široki planinski masiv Ponora, Slomne gore i Poljane, na kojima se ističu visoki vrhovi: Novin vrh (1.806 m) i Pogled (2.154 m). Guste šume na ovoj planini ispresecane su brojnim prostranim pašnjacima.
Iznad sela Drage i Vrbe uzdižu se masivi: Kosov ravan i Vuksanove rupe. Na tom području se ističu vrhovi Orlosed (1.689 m) i Zogića stanovi (1.947 m).
Središnje naselje Gornje Pešteri je Leskova. Ceo basen je planinski sa nadmorskom visinom od 1.028 do 1.334 m. Severno od ovog novonastalog naselja pružaju se sela Gradac i Bracak, kao i prostrano polje sve do Karajukića Bunara (u sjeničkoj opštini). Ovo prostranstvo presecaju dva veća uzvišenja: Gračanski krš (1.364 m) i Trojan (1.351 m).
U pravcu zapada, ovaj masiv se dalje nastavlja Đurđevicom (1.468 m) i Đerekarskim homrom (1.538 m) iznad sela Đerekara (Donje Đerekare – 1.181 m i Gornje Đerekare – 1.216 m).
Na jugu od Leskove zatvara se planinskim sedlom – Nabojskom ćafom (1.204 m) i dalje viskkim planinskim vrhom Gradina (1.502 m) na planini Hum. Na jugozapadu, ovaj predeo se završava uzvišenjem Strašijevac (1.429 m).
Istočno ovaj se predeo zatvara planinom Jarut (Markov vrh 1.428 m).
Donja Pešter se nalazi na znatno nižoj nadmorskoj visini (oko 1.000 m). Ova oblast, takođe, spada u planinsko područje Centralno mesto Donje Pešteri je Delimeđe (1.000 m).
Severno, Donja Pešter završava se planinama: Hrta (1.205 m) i obroncima Velike ninaje (Vrhovi 1.358 m). Masiv Velike ninaje se pruža severozapadno prema Baćici (1.122 m), Točilovu (996 m), Arapoviću (972 m) i Guljicu (993 m). Donju od Gornje Pešteri, sa severozapada i zapada, odvaja duga planina Jarut.
Jugoiistočno, Pešter se završava brdovitim prjedelima Vraćevca (1.072 m) i Žara (1.198 m).
Na istoku se Donja Pešter nastavlja u rejonima sela Glogovik i Baljen (vrh Gnjijevića 1.152 m), a završava se kraškim predelom Golaća (1.054 m) odakle se pruža široki vidik u pravcu Novog Pazara i Kopaonika.
Teritorija opštine Tutin, može se reći, oskudeva u stajaćim vodama. Izuzetak je jezero Gazivode koje predstavlja veštačku akumulaciju ukupne zapremine 370 miliona m3 i površine 27 km2.
Ova akumulacija se nalazi u dolini rijeke Ibra. Početak jezera je u naselju Ribariće, a sama brana za akumulaciju, postavljena je na teritoriji opštine Zubin Potok (naselje Gazivode). Akumulacija Gazivode, čitavim gornjim delom svog uspora, nalazi se na teritoriji opštine Tutin.
Ova akumulacija vodom snabdeva kosovsku opštinu Zubin Potok, dok za opštinu Tutin ima, pre svega, značaj u pogledu turizma i ribolova.
Za razliku od stajaćih voda, teritorija opštine Tutin ispresecana je brojnim rječicama koje uglavnom, posredno ili neposredno, čine pritoke najveće rijeke ovog kraja – Ibra.
U daljem tekstu su popisane rijeke sa područja opštine Tutin.
Ibar je najveća rijeka koja protiče kroz područje opštine Tutin. Izvire u Crnoj Gori ispod planine Hajle. Na području opštine Tutin, od Špiljana do Strumaca, dužina Ibra iznosi 22 km. Posebnu prirodnu lepotu čini njena klisura visine i do 300 m.
Godulja je prva veća pritoka Ibra na području opštine Tutin. Godulju čine dve rječice Dolovska rijeka i Radušica.
Vidrenjak predstavlja najveću rijeku opštine Tutin. Ona, celom svojom dužinom, protiče kroz ovu opštinu. Ova rijeka je od posebnog značaja jer se sa njenog vrela opština snabdeva vodom.
Paljevska rijeka je karakteristična po vodopadu u selu Paljevu. Visina vodopada prelazi 20 m.
Jablanica je poslednja leva pritoka Ibra u okolini Tutina. To je rečica koja protiče kroz istoimeno selo.
Draška reka je rječica koja čini prirodnu granicu između Srbije i Crne Gore.
Suhovara je planinska rječica koja pravi duboki usek i fizički deli Mojstir i Dragu.
Mojstirska rijeka je još jedna pritoka Ibra koja se u njega uliva neposredno ispred prekrasnog kanjona i vrela Miljina glava.
Vrelo Miljina glava se takođe može nazvati desnom pritokom rijeke Ibra.
Crna rijeka predstavlja rijeku ponornicu koja oko 1,5 km iznad manastira Crna rijeka ponire, pa se nakon 2 km ponovo javlja.
Đerekarska rijeka (Boroštica) je rijeka u predelu Gornje Pešteri.
Delimedska i Točilovska rijeka predstavljaju rijeke ponornice. Obe poniru u prostrano Koštan polje (Pešterska visoravan).
Smoplućka rijeka sa Kovačkom rijekom u selu Crkvine čini nešto veću rijeku koja u donjem toku dobija naziv Sebečevska rijeka (Sebečevka).
Teritorija opština Tutin ističe se brojnošću izvora i vrela. Na prvom mestu treba pomenuti vrelo Promuklice koje je, svakako, najinteresantnije vrelo ovog kraja. Ovo neobično vrelo nalazi se u klisuri rijeke Vidrenjak.
Pored već pomenutog vrela Promuklice postoje i sledeća vrela, česme i bunari: Miljina glava kapaciteta 100 l/s, Paljevsko vrelo, Crniško vrelo, Kapavci, Čukotsko vrelo, Crvena voda (Jarut), Studeni bunar (Šipče), Barjaktarsko vrelo (Leskova), Dobra voda – Dobrača (Naboje), Elezova česma i Ploča (Rudnica), Bele vode – Krkavac (Dubovo), Studenac i Turkovo vrelo (Gujiće), Kron (Baćica), Glogovik (Dobri Dub), Borovac (Orlje), Ograđenica (Noćaje), Studena voda (Žuče), Koničko vrelo (Koniče), Kula, Kraljevska voda (Suvi Do), Grabovac (Detane), Vrelo (Lipice), Javor(Ponor), Đerekarsko vrelo i vrelo Raške.
Na celom području dominantna je planinska klima, sa dugim i snežnim zimama i kraćim i svežim letima, osim dolina Ibra i Vidrenjaka u kojima klima ima karakteristike subplaninskog tipa.
Prosečan broj sunčanih sati – 5,13 h/dan
Najhladniji mjesec – januar – prosečna temperatura 3,4°C
Najtopliji mjesec – avgust – prosečna temperatura 17°C
Prosečna godišnja temperatura 7,8°C
Najvlažniji mjesec – januar i decembar – prosečna vlažnost 85%
Najsušniji mjesec – maj – prosečna vlažnost 69%
Prosečne godišnje padavine 610 l/m2
Broja dana preko 25°C – 74
Broj dana sa jako niskom temperaturom (ispod nule) – 132
Broj dana pod snegom – 85
Najviše padavina – mjesec jun – prosek 68 l/m2
Najmanje padavina – mjesec januar – prosek 31 l/m2
Teritorija opštine Tutin nalazi se na jugozapadu Srbije u južnom djelu Raškog okruga, na granici sa Crnom Gorom. Reljef je pretežno planinski, prožet klisurama Ibra i nekih njegovih pritoka. Prirodne karakteristike ovog kraja otežavale su uslove za ostvarivanje saobraćajnih veza sa ostalim krajevima u zemlji, te stoga komunikacijske veze nisu na zadvoljavajućem nivou.
Od saobraćajnica sa teritorije opštine Tutin treba pomenuti: Jadransku magistralu (Putni pravac Mehov krš – Zubin potok) i Ibarsku magistralu (Putni pravac Novi Pazar – Ribariće).
Pored toga, granični prelaz sa Crnom Gorom nalazi se na teritoriji opštine Tutin.
Na kraju treba reći da je u planu izgradnja auto-puta preko Pešterske visoravni što će u velikoj mjeri doprineti poboljšanju ukupne slike o komunikacijskim kanalima ovog kraja.